Abstract | Down sindrom jedan je od najčešćih genetskih poremećaja koji nastaje uslijed viška jednog
kromosoma ili čak samo dijela kromosoma. Od 650 novorođene djece jedno dijete se rodi
kao dijete s Down sindromom. Taj poremećaj sprječava normalni mentalni i fizički razvoj
djeteta. Down sindrom je problem koji pogađa sve rasne skupine i može se pojaviti u bilo
kojoj obitelji. Također, Down sindrom nije povezan ni sa zdravljem roditelja, ni s
ekonomskom situacijom, ni načinom života obitelji. Dakle, ne može se unaprijed odrediti
pojavnost Down sindroma. Klinička slika osoba s Down sindromom vrlo je karakteristična i
prepoznatljiva. Postoji preko pedeset karakterističnih obilježja Down sindroma, a njihov broj i
intenzitet razlikuje se od djeteta do djeteta. U dijagnozu Down sindroma najčešće se može
posumnjati odmah nakon poroda zbog specifičnog fizičkog izgleda djeteta. Međutim, mnoge
karakteristike Down sindroma mogu se pronaći i kod ostale djece. Novorođenčad s
trisomijom 21 rađa se s nižom porođajnom težinom i duljinom. Bolje razumijevanje ovog
problema važno je kako bi se osobama s Down sindromom, ali i njihovim obiteljima mogao
olakšati život. Ranije se smatralo sramotnim roditi dijete s Down sindromom, pa su se takva
djeca sakrivala, izolirala i nije im se pružala adekvatna medicinska ali ni potrebna stručna
pomoć. U mnogim zemljama svijeta život osoba s Down sindromom uvelike se poboljšao,
medicinska pomoć im je bolja, imaju svoja prava, značajnije su socijalno prihvaćeni, pružaju
im se prilike za zapošljavanje, osnivaju obitelji. Ujedinjeni narodi 10. studenog 2011. godine
donijeli su odluku da se 21. ožujka obilježava kao Međunarodni dan osoba s Down
sindromom, što je rezultat višegodišnjeg lobiranja različitih udruga u svijetu koje okupljaju
građane s Down sindromom, članove njihove obitelji i stručnjake, a u kojima je sudjelovala i
Republika Hrvatska.
U Republici Hrvatskoj primjetni su značajni pomaci i poboljšanja, ali ipak je i dalje potrebno
poticanje razvoja svijesti o osobama s Down sindromom. |