Abstract | Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest žena iako, vrlo rijetko od karcinoma
dojke mogu oboljeti i muškarci. Kako je učestalost karcinoma dojke postala veća,
povećala se i svijest kod žena o potrebi samopregleda. Promjene koje donosi ovakva
dijagnoza mogu pacijentici biti teške, nepodnošljive. Važnu ulogu u pružanju potpore
imaju liječnici, medicinske sestre i drugi članovi liječničkog tima, prijatelji i rođaci koji
mogu dati odgovore na brojna pitanja. Uvelike doprinosi i razgovor s grupom oboljelih
od ove bolesti. Medicinska sestra mora poznavati preventivne mjere, tijek bolesti,
dijagnozu, liječenje i postupak rehabilitacije. Najzahtjevnija uloga svakako je pružanje
podrške pacijentici i njenoj obitelji te upravo za ovo područje medicinska sestra treba
imati široko znanje iz psihologije, komunikacije i zdravstvene njege. Psihosocijalna
podrška bolesnici i obitelji iznimno je važna u procesu prilagođavanja saznanja da
ima karcinom, da treba liječenje i da treba uspostaviti normalne tokove života. Važno
je prepoznati niz skupina čimbenika koji utječu na mentalno i fizičko stanje bolesnice
tijekom njezine prilagodbe na karcinom. Treba napomenuti kako je karcinom kronična
bolest koja zahtjeva dugotrajno liječenje, a bolest neminovno donosi promjene u stilu
života. Sve tjelesne bolesti, a posebno maligna bolest, uvjetuju bolesničine psihičke
reakcije koje mogu utjecati na tijek i prognozu njezine bolesti. Upravo zbog toga
psihosocijalne aktivnosti liječnika i medicinskih sestara moraju biti usmjerene na
sprečavanje nastanaka i prepoznavanje i otklanjanje psihičkih poremećaja bolesnice
s malignom bolešću. Poznati su rizični čimbenici za karcinom dojke, na neke se
može utjecati, a na neke ne. Čimbenici na koje ne možemo utjecati: dob, prva
menstruacija (prije 12. godine), raniji karcinom dojke ili rizične promjene u dojkama,
srodstvo s bolesnicom od karcinoma dojke. Čimbenici na koje možemo utjecati:
tjelesna težina, nerađanje, kasni prvi porod, izloženost radijaciji, uzimanje oralnih
kontraceptiva, duljina dojenja. Liječenje karcinoma dojke je multidisciplinarno. Vrsta i
redoslijed pojedinih načina liječenja svake bolesnice moraju biti planirani u
multidisciplinarnom timu. Takav, multidisciplinarni pristup osigurava svakoj bolesnici
najbolje mogućnosti liječenja. Liječenje ovisi o dobi žene, menopauzi, općem
zdravstvenom stanju, veličini i lokalizaciji, stadiju, laboratorijskim nalazima. Kirurško
liječenje je najčešći oblik liječenja karcinoma dojke, uz terapije (kemoterapija,
radioterapija, hormonska terapija). Uloga medicinske sestre kod liječenja usmjerena
je na smanjenje straha, tjeskobe, zabrinutosti, prepoznavanje komplikacija,
otklanjanje tjelesnih simptoma, prilagodbu na promjene koje će nastati u tijeku
kirurškog zahvata, usvajanje poželjnog ponašanja. |