Abstract | Duševna bolest je opći naziv koji označava skupina oboljenja,
zdravstvenih problema koji u velikoj mjeri utječu na to kako se osoba
osjeća, razmišlja, ponaša i ophodi sa drugim ljudima. Dijagnoza se vrši po
standardnim kriterijima . Duševne bolesti uzrokuju velike patnje osobi koja
oboli od njih kao i njihovim obiteljima i prijateljima . Duševnih bolesti ima
raznih vrsta i različitih skupina i jačine . Neke od glavnih oblika su
depresija, anksioznost, šizofrenija, bipolarni poremećaji raspoloženja,
poremećaji ličnosti i poremećaji jedenja . Duševnu bolest treba shvatiti
jednako kao i svaku drugu bolest i otvoreno o njoj razgovarati, osigurati
da se osobama pruži potpora, usluge liječenja visoke kvalitete kako bi se
pospješio oporavak, te im što ranije pružiti njegu i liječenje. Važno je
pružiti aktivnu podršku obiteljima, te se suprotstaviti diskriminaciji na svim
poljima života, uključiti naobrazbu te osiguravanje stvari, usluga i
ustanova za pomoć. Razvoj psihijatrije sada je ovisan o razini razvoja
same psihijatrijske službe koji se mijenjao kroz povijest hrvatske
psihijatrije, a sličan je razvoju službe u svijetu. Tako se u Hrvatskoj može
odrediti razdoblje klasične psihijatrijske službe koja je obilježeno
zbrinjavanjem duševnih bolesnika u ustanovama azilnog tipa. Ono se
poklapa s početkom izgradnje prvih psihijatrijskih bolnica u 19.stoljeću. [1]
Medicinske sestre/tehničari osim osnovne njege sve se više uključuju u
terapijske sadržaje a svojim opservacijama i posebnim odnosom s
pacijentima imaju specifično mjesto u psihijatrijskom timu. U Republici
Hrvatskoj postoji velik broj ustanova, bolnica, specijalnih bolnica, kliničkih
bolničkih centara, domova koji omogućuju svaki oblik pomoći i smještaja
osobama oboljelim od duševnih bolesti a u kojima je uloga medicinske
sestre i tehničara vrlo važna i velika u svakom segmentu rada. [5] |