Abstract | Turizam predstavlja kompleksnu pojavu ovisnu o turistickoj potrosnji i brojnim proizvodima. Premda se najvise proucava s ekonomskog aspekta, ekonomski ucinci su zasjenili brojne druge posljedice koje su se ukazale u gotovo svim sredinama. Dolaskom turista iz razvijenih sredina u druge nerazvijene zemlje dolazi do drustvenog i ekonomskog soka koji ima svoje i pozitivne, ali i negativne strane. Upravo zbog velikih ekonomskih, socijalnih i kulturnih razlika izmedju lokalnog stanovnistva i turista moze doci do poremecaja u opcoj drustveno - ekonomskoj situaciji receptivnih zemalja.
Da bi se kvalitetno upravljalo turizmom, prvenstveno se moraju donositi racionalne odluke te, s obzirom da je proces odlucivanja sve kompleksniji, pojavljuju se mnoge metode i teorije odlucivanja. Potrebno je prvenstveno analizirati i sagledati gospodarsku i drustvenu situaciju odredjene destinacije, sadrzaje, prostor kojim raspolaze te je li on zasticen, resurse i kapacitet nosivosti, te na temelju toga, kvalitetno planirati daljnji razvoj. Strategija razvoja turizma i politika razvoja turizma tome uvelike doprinose.
Sve cesce se pojavljuju nove vrste turizma, a jedna od njih je i socijalni turizam. Njegovim razvojem se upravlja na izuzetno kompleksan nacin koji ovisi o prirodnim razvojnim ogranicenjima, konkurentnoj ponudi nacionalnih proizvoda ili usluga te ostalim povezanim djelatnostima. On se naziva, drugim rijecima, turizam dostupan svima. Cilj je uciniti turizam sto dostupniji svima kako bi se time osnazila konkurentnost i produljila sezona. Ciljne skupine (djeca do 17 godina starosti, mladi, od 18 do 25 godina starosti, osobe starije zivotne dobi s niskom razinom diskrecijskog dijela dohotka, osobe s razlicitim vrstama dugotrajnih tjelesnih, mentalnih intelektualnih ili osjetilnih ostecenja, sudionici i stradalnici domovinskog rata) je potrebno uključiti u turisticka kretanja te razviti valjanu turisticku ponudu kako bi im osigurali pravo na odmor i razonodu, uz istovremeno smanjenje sezonalnosti i poticanje gospodarskog rasta područja na kojima se razvijaju sadržaji socijalnog turizma. Socijalni turizam uvelike doprinosi drustvenoj integraciji i globalnom razvoju.
Europska unija je pokrenula brojne inicijative za razvoj socijalnog turizma. Svake godine Europska unija organizira radionice i predlaze projekte u zemljama diljem Europe. Smatraju da socijalni turizam moze pomoci visokoj sezonalnosti u nekim zemljama, promovirati turizam i tijekom niske sezonalnosti, potaknuti gospodarski rast te otvoriti nova radna mjesta u Europi.
Socijalni turizam ima sve veci znacaj u suvremenim turistickim kretanjima, stoga je Ministarstvo turizma u suradnji s Institutom za turizam izradilo Nacionalni program razvoja socijalnog turizma koji pruza strateski razvojni okvir djelovanja i provedbe aktivnosti razlicitih relevantnih dionika u sferi socijalnog turizma. Hrvatska prati turisticke trendove i prepoznala je vaznost socijalnog turizma te ga navodi kao jednog od vaznih turistickih proizvoda koje je potrebno dodatno razvijati.
Turizam treba biti dostupan svima, bez obzira na dob, spol ili bilo kakva druga ogranicenja. Pravo na razonodu i odmor ne smije biti uskraceno. |
Abstract (english) | Tourism is a complex socio-economic phenomenon which has the dominant position in global framework. It is also exposed to dynamic changes of tourist needs and to the impacts of the broader environment. Tourism for all has been brought as an important part of modern development trends and demands. The aim of this thesis is to present the process of managing social tourism development. After presenting theoretical background on managing tourism development, the concept and characteristics of the social tourism are defined. Social tourism in the European Union, with the examples of good practice are presented in more detail, as well as the analysis of social tourism in the Republic of Croatia, where demand and supply side of social tourism are compared and the role of the main stakeholders is explained in the separate chapters. In order to complement the analysis, the main results of the interview with the chosen actor which provides services in the area of social tourism are presented. Guidelines for developing social tourism follow, including the example of good practice in Croatia (Istria County). Before concluding remarks, critical overview on possibilities to develop accessible tourism in Croatia is shown. It is confirmed that in providing tourism products and services it is necessary to include those who have access needs, e.g. people with disabilities, younger and older persons, persons with low incomes and other target groups which have obstacles in satisfying their tourism needs. Social tourism can help to achieve social synergy and better tourism results. By creating diversified, innovative tourist products which enable all people to have access to tourism experiences will contribute to their higher quality of life and in the long term this can have a positive influence on lowering seasonality and enhancing tourism supply as well as on tourism development. Croatia also recognizes the importance of social tourism. However, supply is still insufficient. It is necessary to have an appropriate approach to managing social tourism development, including coordinated cooperation among different stakeholders, which can be based on the examples of good practice some of the European countries, but also in adapting the supply, according to specific changes of the environment, socio-economic and especially demographic trends, in line with the guidelines which are also described in this work. |