Poduzetništvo u turizmu temelji se na istim ekonomskim načelima kao i poduzetništvo u ostalim gospodarskim djelatnostima, ali se razlikuje prema specifičnostima resursa i složenosti kako turističkog proizvoda tako i turističkog tržišta. Uz kapital glavni resursi neophodni za podizanje poduzeća su tržište i infrastruktura. Poduzetnička se infrastruktura na teorijskoj razini dijeli na zakonodavnu, fizičku, financijsku, te obrazovno-savjetodavnu infrastrukturu. Važnost poduzetničke infrastrukture prvenstveno se ogleda u kontinuiranom oslanjanju poduzetnika, od samog osnivanja poduzeća kao i tijekom njegova poslovanja na njezine različite dijelove. Što je ona dostupnija i raznolikija, to je veća mogućnost uspješnog poslovanja poduzeća. Europska unija je nadnacionalna gospodarska i politička unija, koja ima specifičan institucionalni ustroj. Najznačajnija institucija koja pruža podršku poduzetništvu općenito ali i u turizmu je Komisija. Ona provodi zajedničku poduzetničku politiku Unije te je inicijator stvaranja i provođenja raznih inicijativa, alata i aktivnosti svrha kojih je pružanje podrške, te pomoći i olakšavanja poduzetnicima u njihovom poslovanju i bržem ostvarenju postavljenih ciljeva. S druge strane, najznačajnija institucija u Hrvatskoj koja pruža potporu poduzetništvu u turizmu je Ministarstvo turizma. Poduzetništvo u turizmu od posebnog je značaja za razvoj turizma Hrvatske, te je ono posebno zastupljeno u unutarnjem ustrojstvu Ministarstva turizma, u Službi za razvoj poduzetništva u turizmu koja se nalazi unutar Uprave za konkurentnost. Dvije glavne institucije u Hrvatskoj koje pružaju financijsku potporu poduzetništvu u turizmu su HBOR i HAMAG BICRO, koje u suradnji sa Ministarstvom turizma imaju razvijene posebne programe poticanja razvoja poduzetništva u turizmu te poboljšanja njegove konkurentnosti. HBOR i HAMAG BICRO pružaju financijsku potporu poduzetnicima u obliku kreditiranja i/ili davanja jamstava za kredite odobrene kod ostalih poslovnih banaka. Osim nacionalnih programa poticanja razvoja poduzetništva u turizmu, hrvatski poduzetnici imaju mogućnost korištenja i financiranja projekata sredstvima iz fondova i programa EU-a. Da bi se iste moglo koristiti najprije je potrebno isprogramirati sredstva, odnosno, odrediti što će se i kojim mjerama financirati. Kako bi se moglo navedeno izvršiti potrebno je uspostaviti institucionalni okvir, odnosno odrediti posebna tijela koja će sudjelovati i upravljati procesom raspodjele i korištenja tih sredstava. Hipoteza ovog rada potvrđena je spoznajom kako Komisija sve više pažnje pridaje turizmu, posebno MSP-u u turizmu, obzirom na značaj koji ona imaju za gospodarstva zemalja članica Unije. Komisija im nastoji što više pomoći i olakšati poslovanje. Postoji čak i mogućnost da u sljedećem sedmogodišnjem financijskom razdoblju Unija donese program namijenjen financiranju projekata iz područja turizma, gdje će se sigurno posebna pažnja posvetiti financiranju poduzetništva u turizmu. Prema tome i Hrvatska treba u budućnosti pri programiranju sredstava iz fondova Unije posebno mjesto osigurati za financiranje projekata iz poduzetništva u turizmu, kako bi se poboljšala i obogatila turistička ponuda, te podigla kvaliteta usluga s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma. Glavna institucija u procesu programiranja i upravljanja raspodjelom sredstava iz ESI fondova namijenjenih turizmu trebalo bi biti Ministarstvo turizma, koje u svojoj organizacijskoj strukturi već ima uspostavljene posebne službe zadužene za razvoj poduzetništva u turizmu ali i za poslove i projekte EU-a u turizmu. Ono bi trebalo imati barem ulogu posredničkog tijela razine 1 te biti zaduženo za pripremu kriterija za odabir projekata, raspisivanje natječaja i ocjenjivanje projektnih prijedloga, donošenje odluka o financiranju odabranih projekata, potpisivanje ugovora te vršiti nadzor nad provedbom projekata iz svog djelokruga. Na posljetku možemo zaključiti kako se Hrvatskoj u svakom slučaju pružaju brojne prilike za budući razvoj poduzetništva u turizmu, i to u svim vrstama djelatnosti koje su usko povezane s turizmom. Vrlo je značajna podrška Komisije koja se trudi olakšati što je više moguće poslovanje poduzetnika u turizmu, ali i utjecati na jačanje njihove međusobne suradnje, posebno na europskoj razini ali i šire. Veliku priliku financiranju projekata iz područja turizma, posebno vezanih za poduzetništvo, predstavljaju fondovi i programi Europske unije. Stoga je sigurno da će podrška poduzetnicima u turizmu od strane EU u budućnosti sve više jačati, kako fizička tako i financijska. Ključna uloga ostaje Ministarstvu turizma RH koje se treba izboriti za veće mogućnosti financiranja projekata sredstvima iz EU fondova, kao i poraditi na poticanju jačanja potpornih poduzetničkih institucija poput razvojnih agencija specijaliziranih za područje turizma, koje će osim pružanja podrške u poslovanju pomoći poduzetnicima prilikom izrade prijavne dokumentacije za financiranje projekata sredstvima iz EU fondova. Također vrlo je važno poticati i klastersko povezivanje u turizmu, posebno manjih gospodarskih subjekata, radi jačanja njihove konkurentnosti, bolje tržišne vidljivosti, ali i radi što boljeg tržišnog plasmana turističkih proizvoda na globalnom turističkom tržištu.