Prilikom bilo kakve usporedne analize, pa tako i ove za alate namijenjene učenju programiranja potreban je velik broj informacija potrebnih kako bi se kroz kriterije alati koji su korišteni mogli staviti jedan uz drugoga. Veliki fokus su prvenstveno bile internetske stranice, različiti forumi i blogovi na kojima se može naći veliki broj korisnih savjeta koje od alata koristiti kako bi pomogli, a koji su to alati koji možda neće biti dovoljni ili dovoljno jasni određenom broju korisnika. Ipak, u velikoj većini, forumi, blogovi nisu pokazali veliku pomoć oko izrade same analize, ali su u velikoj mjeri pomogli sa barem malim uvodom u ono što koji od alata generalno radi. Okrenuti istraživanju brojnih znanstvenih članaka, članaka sa konferencija te već napisanih diplomskih i završnih radova te korištenjem stručne terminologije i literature počeo je dolaziti sve veći broj korisnih činjenica kako bi se sama analiza mogla provesti. Kriteriji su dakako bili oni koji su najviše zastupljeni u samom programiranju, od same motivacije pa do sličnosti programa, dostupnosti u različitim okruženjima i onog najvažnijeg, stope ne odustajanja u učenju programiranja koja je jako važna karika za razvitak logičnog razmišljanja i pripreme na stvaranje budućih tehnologija. Nakon prikupljenih svih podataka, napravljenih poglavlja i određenih alata smještenih u zasebne kategorije viđen je veliki broj korisnih informacija nego što se činilo da će se uočiti pri samom startu pisanja ovog rada. Upravo ovakva analiza pruža uvid u dostupnost alata, njihove glavne karakteristike te zadaće i sam rad je bez obzira na početno znanje o programiranju dobar uvod za pregled osnovnih alata koji su dostupni široj publici i čitateljima koji svoje vrijeme i zanimanje žele posvetiti programiranju.