Abstract | Uvođenjem eura 2002. u svakodnevnu uporabu unutar članica eurozone, za hrvatske je građane predstavljalo napuštanje njemačke marke koja je predstavljala i služila kao valuta povjerenja, usporedbe i štednje. Hrvatsku koja inače spada u male, visokozadužene i euroizirane zemlje, samo uvođenje eura sve se češće spominje kao opcija putem koje država bi mogla u većoj mjeri poboljšati svoju vlastitu ekonomsku poziciju usporedno s ostalim europskim zemljama. Uz različite pozitivne i negativne implikacije koje bi uvođenje eura posljedično prouzročilo u hrvatskom gospodarstvu, u radu "USKLAĐENOST POSLOVNIH CIKLUSA I KRITERIJA KONVERGENCIJE REPUBLIKE HRVATSKE I ODABRANIH ZEMALJA EUROZONE", glavni je predmet istraživanja obuhvaćao analizu o samoj spremnosti, odnosno o kretanju Hrvatske onim trendom kojim su se kretale 7 članica Europske unije, odnosno smjerom Slovenije, Slovačke, Malte, Cipra, Latvije, Estonije i Litve koje su kao posljednje postale punopravne članice eurozone i na taj način zamijenile vlastitu valutu onom europskom, odnosno eurom. Provedenom analizom kriterija iz Maastrichta, presudnim za ulazak u članstvo eurozone, ustanovljeno je da Hrvatska u ovome trenutku ne zadovoljava predmetne kriterije u potpunosti. Zadovoljavanjem inflacijskog i kamatnog kriterija, te uzevši u obzir kretanje ostalih kriterija konvergencije Hrvatske, gdje posebice možemo staviti naglasak na kretanje javnoga duga zemlje, može se zaključiti da je u ovom trenutku pred Hrvatskom dugotrajan i mukotrpan put ka potpunom ispunjenju kriterija konvergencije. Uz provedenu analizu konvergencije, zbog šire cjelokupne perspektive spremnosti hrvatskog gospodarstva vezano za uvođenjem eura, analizom je obuhvaćeno i kretanje poslovnih ciklusa temeljenim na monetarnim i fiskalnim varijablama. Kretanje poslovnih ciklusa Hrvatske, dobrim dijelom kreće se smjerom s uspoređivanim najnovijim članicama eurozone, odnosno smjerom Slovenije, Slovačke, Malte, Cipra, Latvije, Estonije i Litve. Razvoj svjetske ekonomske i financijske krize imao je snažan utjecaj pri usporedbi različitih varijabli kroz cjelokupnu provedenu analizu. Iz tog razloga, Europskom unijom i članicama eurozone predstoje veliki izazovi, posebice ako uzmemo u obzir aktualnu krizu migranata, referendum izlaska Velike Britanije u sastavu Europske unije, što dovodi do promjene u kretanju tečaja eura naspram ostalih svjetskih valuta, posebice s američkim dolarom čija promjena bi se svakako odrazila i na članice eurozone te na njihova gospodarstva. |
Abstract (english) | The introduction of the Euro in the daily usage within the Eurozone member countries for Croatian citizens meant abandoning the Deutsche Mark, a reliable currency which had been used for comparison purposes and savings. Croatia is a small, strongly indebted and euroised country, in which the introduction of the Euro is being mentioned more and more frequently as a solution by means of which the country could improve its economic position with regard to other coutries. Besides dealing with positive and negative implications which the introduction of the Euro would have for Croatian economy. The thesis "THE COHERENCE OF BUSINESS CYCLES AND MAASTRICH CRITERIA BETWEEN CROATIA AND SELECTED EUROZONE COUNTRIES" focuses onto a research into the rate of readiness; it analyses the path of Croatian economy, comparing it with the trend experienced by 7 European Union countries, that is Slovenia, Slovakia, Malta, Cyprus, Latvia, Estonia and Lithuania, which are the latest countries having joined the Eurozone and thus abandoned their national currency in order to replace it with the Euro. The research, which applied the Maastricht criteria, showed that in this moment Croatia does not entirely comply with the requirements. Satisfying the inflation and interest criteria, and considering other Croatian convergence criteria, among which we can emphasise primarely the public debt of this country, it can be concluded that Croatia still has a long and difficult way before fulfilling the convergence criteria. Besides the convergence study, in order to offer a wider view onto the readiness of Croatia as for the introduction of the Euro, this analysis also looked at the business cycles based on monetary and fiscal variables. The trend of Croatian business cycles is altogether comparable with that of the youngest Eurozone members, i.e. Slovenia, Slovakia, Malta, Cyprus, Latvia, Estonia and Lithuania. The crisis within the world of economy and finance had a strong influence on the comparison of the diverse variables taken into consideration in this study. Hence, the European Union and the Eurozone countries are about to face big challanges, above all if we take into consideration such factors as the migrants' crisis and the Brexit: these happenings affect the exchange rate movement of the Euro in comparison with other world currencies, above all with the American dollar. Such fluctuations would definitely be reflected in the Eurozone countries and their economy. |