Title Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji
Title (english) Croatian National Revival in Dalmatia
Author Mate Čaljkušić
Mentor Slaven Bertoša (mentor)
Committee member Nevio Šetić (predsjednik povjerenstva)
Committee member Slaven Bertoša (član povjerenstva)
Committee member Mihovil Dabo (član povjerenstva)
Granter University of Pula (Faculty of Philosophy) Pula
Defense date and country 2021-06-07, Croatia
Scientific / art field, discipline and subdiscipline HUMANISTIC SCIENCES History Croatian and World Modern and Contemporary History
Abstract Političke, gospodarske i kulturne prilike u Dalmaciji u doba preporodnoga pokreta bile su bitno drugačije nego u Banskoj Hrvatskoj. Kao administrativna cjelina, Dalmacija je bila podvrgnuta austrijskoj upravi, ali su se u njoj još uvijek osjećale posljedice povijesne podjele (bivši mletački posjedi te područje bivše Dubrovačke Republike). U Dalmaciji se hrvatsko građanstvo sukobljavalo s jačim talijanskim građanstvom koje je tu pokrajinu nastojalo talijanizirati. Tijekom prve polovice 19. stoljeća Hrvatski narodni preporod imao je odjeka i u Dalmaciji pa je u Zadru već 1844. pokrenut preporodni list "Zora dalmatinska" sa simboličnom pjesmom Petra Preradovića "Zora puca". Pjesma govori o buđenju nacionalne svijesti i nagoviješta jedno novo vrijeme za hrvatski narod. Dalmatinski sabor utemeljen je 1861. sa sjedištem u Zadru. Od svojega početka bio je pod dominacijom protivnika narodnjaka (autonomaša) koji su se zalagali za javnu uporabu talijanskog jezika. U Dalmaciji je Narodna stranka, osnovana 1861., tražila sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom. Dalmatinski narodnjaci su 1862. pokrenuli svoje glasilo – Narodni list. Iste godine utemeljili su i Maticu dalmatinsku koja je uz čitaonice promicala hrvatske preporodne ideje. Autonomaši su isticali dalmatinsku posebnost. Njihov predstavnik Frano Borelli izjasnio se još 1860. u Beču protiv sjedinjenja s ostatkom Hrvatske, zauzevši se ujedno za što veću autonomiju Dalmacije pod habsburškom krunom. Autonomaše su u kasnijem razdoblju preporoda podržavali dalmatinski Srbi. I autonomaši i dalmatinski Srbi su se suprotstavljali mogućem sjedinjenju Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Iako je Hrvatsko-ugarskom nagodbom Banskoj Hrvatskoj priznato pravo na Dalmaciju, sjedinjenje s Banskom Hrvatskom i Slavonijom pod ugarskom krunom nije bilo moguće provesti jer je Dalmacija pripala austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Narodnjaci su 1870. pobijedili na izborima za Dalmatinski sabor. Pobjeda je utjecala na razvitak i daljnje jačanje Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji koji je uspješno bio završen pobjedom narodnjaka na lokalnim izborima u gospodarski najznačajnijoj općini Splitu. Narodnjačka pobjeda u Splitu 1882. označila je pobjedu Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Hrvatski jezik 1883. postaje službenim jezikom u Dalmaciji, a do kraja 19. stoljeća postao je nastavnim jezikom u svim školama (osim u Zadru), dok su njemački i talijanski jezik služili samo za obraćanje državnim vlastima.
Abstract (english) Political, economic and cultural background in Dalmatia in the time of the Revival Movement was significantly different from those in Banska Hrvatska. As the administrative unit, Dalmatia was subjected to the Austrian administration, but consequences of the historical division (former Venice estates and the territory of the former Republic of Ragusa) were still present. Croatian citizenry in Dalmatia was in conflict with Italian citizenry who tried to Italianize that province. During the first half of the nineteenth century, the Croatian National Revival reflected also in Dalmatia, for example, „Zora Dalmatinska“ (engl. Dalmatian dawn) periodical had been started up already in 1844, with a symbolical poem „Zora puca“ (engl. Dawn breaks) written by Petar Preradović. The poem speaks of the awakening of the national conscietiousness and indicates a whole new era for the Croatian nation. The Dalmatian Parliament was established in 1861 with its headquarters in Zadar. Since its foundation it has been under dominance of the opposition of the People's Party (the Autonomist Party) who pleaded for public use of Italian language. In Dalmatia, the People's Party, founded in 1861, demanded unificiation of Dalmatia and Banska Hrvatska. Dalmatian delegates of the People's Party started up their own newsletter- the People's Periodical. That same year they founded Matica dalmatinska which promoted Croatian Revival ideas along with public reading rooms. The Autonomists, in the latter period of the Revival, were supported by Dalmatian Serbs. Both Autonomists and Dalmatian Serbs opposed the possible unification of Dalmatia with the rest of Croatia. Even though Banska Hrvatska was aknowledged the right over Dalmatia by the Croatian-Hungarian Settlement, the unification with Banska Hrvatska and Slavonia under Hungarian Crown was not possible to be performed because Dalmatia was devolved to Austrian part of the Autrio-Hungarian Monarchy. The People's Party won the elections for the Dalmatian Parliament in 1870. The victory affected the progress and further streghthening of the Croatian National Revival in Dalmatia which was successfully completed with the victory of the People's Party upon local elections in the most meaningful municipality in economic terms, that is the Municipality of Split. The election victory of the People's Party in Split in 1882. marked the victory of the Croatian National Revival in Dalmatia. Croatian language became the official language in Dalmatia in 1883, and by the end of the nineteenth century it was to become the language of education in all schools (with Zadar as an exception) while German and Italian language served only for official notices.
Keywords
Narodni preporod
Narodna stranka
Dalmatinski sabor
Zora dalmatinska
narodnjačka pobjeda
Keywords (english)
the National revival
the People's Party
the Dalmatian Parliament
Zora dalmatinska
the victory of the People's Party
Language croatian
URN:NBN urn:nbn:hr:137:327677
Study programme Title: History Study programme type: university Study level: undergraduate Academic / professional title: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti (sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti)
Type of resource Text
File origin Born digital
Access conditions Open access
Terms of use
Created on 2022-05-12 05:42:04