U Republici Hrvatskoj pravila vezana uz tržišno natjecanje uređena su Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, koji definira ovlasti, zadaće i ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je opće nacionalno regulatorno tijelo koje je nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima u okviru djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. Horizontalni sporazumi su sporazumi između poduzetnika koji djeluju na istoj razini, a kojima su uređeni uvjeti pod kojima sudionici sporazuma mogu kupovati, prodavati ili preprodavati određenu robu i/ili uslugu, odnosno djelovati na mjerodavnom tržištu. Sporazumi u kojima se poduzetnici dogovaraju o cijenama, količinama ili podjeli tržišta smatraju se osobito štetnima te se nazivaju kartelima. Kada se poduzetnici međusobno dogovaraju, odnosno kada svoje poslovne odluke ne donose samostalno, tržišno natjecanje trpi teške povrede koje će se u konačnici odraziti na kupce kroz povećanje cijena, manjak izbora i sl. Kartelski sporazumi su vrsta horizontalnih sporazuma kojima se nastoji potpuno ukloniti tržišno natjecanje između tržišnih takmaca kako bi se kroz povećanja cijena ostvario veći profit, čime se djeluje na štetu kupaca i gospodarstvu u cjelini. Karteli se na tržištu mogu pojaviti kao dogovori o cijenama, diskriminacija u cijenama, podjela tržišta, ograničavanje ili kontrola proizvodnje, razmjena informacija i sl. U radu su prikazana dva veoma značajna predmeta o kojima je odlučivao Europski sud: slučaj Bojila i slučaj Celuloza II. U slučaju Bojila Europski je sud zauzeo stav kako se svjesnim zamjenjivanjem rizika praktičnom suradnjom poduzetnika može ostvariti tzv. usklađivano djelovanje poduzetnika (što također spada u tzv. zabranjene horizontalne sporazume), a da se o tome izričito ne sklopi sporazum. U slučaju Celuloza II Europski sud je zauzeo stav da se paralelno ponašanje poduzetnika (npr. istovjetno povećanje cijena u kratkom vremenskom proizvodu) treba smatrati usklađenim djelovanjem (odnosno zabranjenim horizontalnim sporazumom), jedino u onim situacijama u kojima za takvo paralelno ponašanje ne postoji drugi argument koji proizlazi iz strukture mjerodavnog tržišta i ekonomskih kretanja na navedenom tržištu. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja posluje s ciljem promicanja i osnaživanja kulture tržišnog natjecanja te s ciljem provođenja sustava mjera zaštite tržišnog natjecanja na domaćem tržištu. U radu su analizirane relevantne odluke AZTN-a o kartelskim sporazumima s područja Republike Hrvatske.