Abstract | S obzirom na važnost kvalitetnog obrazovanja za prosperitet pojedinca, a time i društva, efikasnost obrazovnih praksi jedan je od najvećih izazova pred kojim se nalazi velik broj zemalja svijeta. U svrhu poboljšanja svojeg obrazovnog sustava, kako bi se svakom učeniku pružila prilika za optimalan razvoj vlastitih kompetencija, brojne zemlje pribjegavaju sustavnom testiranju učenika i izvještavanju javnosti o globalnom uspjehu svake pojedine generacije učenika na spomenutim testovima. Međutim, povezivanje takvog testiranja s nagradom kao što je upis željenog studija, i kaznom - odnosno neuspjehom pri upisu na željeni studij, iz korijena mijenja funkciju samog testiranja. Ukoliko testovni rezultat predstavlja visoki ulog u osobnu budućnost uvjetujući učenički napredak u daljnjem obrazovanju, kao što je to slučaj s ispitima državne mature u Republici Hrvatskoj, tada je logično za pretpostaviti da fokus na izvedbu modificira kompletan proces poučavanja.
Istraživanje je imalo za cilj provjeriti doprinos spola, pohađane srednje škole i pet faceta ciljnih orijentacija (pristupajuća ciljna orijentacija na učenje, pristupajuća ciljna orijentacija na izvedbu, izbjegavajuća ciljna orijentacija na učenje, izbjegavajuća ciljna orijentacija na izvedbu te orijentacija na izbjegavanje truda) pri objašnjavanju kognitivne komponente stavova, tj. uvjerenja maturanata o državnoj maturi. Budući da ne postoji hrvatski upitnik učeničkih uvjerenja o državnoj maturi, dodatni je cilj bio validacija modificirane adaptacije Taylorovog upitnika o standardiziranom testiranju na hrvatskom uzorku maturanata gimnazija i strukovnih škola koja će omogućiti daljnja istraživanja u ovom području interesa.
Potvrđena je očekivana jednofaktorska struktura na Taylorovom upitniku o standardiziranom testiranju te budući da modificirani mjerni instrument ima primjerene metrijske karakteristike, može se koristiti u svrhe ispitivanja općih uvjerenja o državnoj maturi. Nadalje, dobiveno je da maturanti gimnazija imaju značajno pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi nego maturanti strukovnih škola. Rezultati također ukazuju na to da maturanti gimnazija imaju značajno izraženije pristupajuće ciljne orijentacije na učenje i izvedbu nego maturanti strukovnih škola. Utvrđeno je da učenici s izraženijom pristupajućom ciljnom orijentacijom na visoka postignuća i pojedinci s tendencijom izbjegavanja ulaganja truda pokazuju pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi. Pojedinci koji pokazuju izražene izbjegavajuće ciljne orijentacije, bilo na učenje ili na izvedbu, iskazuju ujedno i negativnija uvjerenja o državnoj maturi. Izbjegavajuća ciljna orijentacija na učenje i izbjegavajuća ciljna orijentacija na izvedbu su negativni prediktori kvalitete uvjerenja o državnoj maturi, što znači da će učenici s izraženijim izbjegavajućim ciljnim orijentacijama imati i negativnija uvjerenja o državnoj maturi. Suprotno tomu, spol, pohađana škola, pristupajuća ciljna orijentacija na izvedbu i orijentacija na izbjegavanje truda su se pokazale kao pozitivni prediktori, odnosno pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi imaju djevojke te maturanti gimnazija, kao i pojedinci s izraženom pristupajućom ciljnom orijentacijom na izvedbu te s izraženom ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda. |
Abstract (english) | Given the importance of quality education for the prosperity of the individual and thus society, efficiency of educational practice is one of the biggest challenges a large number of the countries around the world are facing. In order to improve their education system and to give every student the opportunity for optimal development of their own competence, many countries resort to systematic testing of students and reporting to the public on the global success of each generation of students in the aforementioned tests. However, linking such testing with the rewards such as enrollment in the desired studies, and penalty - failure at enrollment in the desired study, is radically changing the function of the testing. If test result is a high stake in the future of a person, conditioning the students' progress in further education, as is the case with the state matriculation exams in the Republic of Croatia, then it is logical to assume that focus on performance modifies the entire process of teaching.
The study aimed to examine the contribution of gender, attended high school and five facets of goal orientations (approaching goal orientation to learning, approaching goal orientation to performance, avoiding goal orientation to learning, avoiding goal orientation to performance and focus on the avoidance of effort) in explaining the beliefs of high school graduates. Since there is no Croatian questionnaire of students' beliefs about the state matriculation exam, an additional aim was the validation of the modified adaptation of Taylor's questionnaire on standardized testing in the Croatian sample of high school graduates and vocational schools graduates that will enable further research in this area of interest.
The expected factor structure on Taylor's questionnaire on standardized testing is confirmed and because the measuring instrument has adequate psychometric properties, it can be used for the purpose of testing the general beliefs about the state matriculation exam. Furthermore, it is concluded that high school graduates have significantly more positive beliefs about the state graduation exam than graduates of vocational schools. Results also indicate that high school graduates have significantly more pronounced approaching goal orientations to learning and performance than graduates of vocational schools. It was found that students with more pronounced approaching goal orientation to high achievement and individuals with a tendency to avoid investing effort show more positive beliefs about the state matriculation exam. Individuals with more pronounced avoiding goal orientation, either to learning or performance, reported at the same time also more negative beliefs about state matriculation exam. Avoiding goal orientation to learning and performance are negative predictors of the quality of beliefs about the state matriculation exam, which means that students with more pronounced avoiding goal orientation have also more negative beliefs about state matriculation exam. In contrast, sex, the attended school, approaching goal orientation to performance and orientation to avoid effort proved to be positive predictors. Girls, gymnasium high school graduates, as well as individuals with more pronounced approaching goal orientation to high performance and students with a significant goal orientation to avoid effort investment show more positive beliefs about the state matriculation exam. |