U radu su prikazani podaci prethodnih istraživanja u špilji Modrič te podaci dobiveni u istraživanju u razdoblju 2018.-2019. koje je provedeno za potrebe ovog diplomskog rada. Monitoring okolišnih uvjeta špilje Modrič podrazumijevao je praćenje sljedećih parametara: temperatura i relativna vlažnost zraka, intenzitet prokapavanja u špilji te koncentracije plinova radona i ugljikovog dioksida koji mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Na istom mjestu na kraju desnog kanala mjerena je temperatura zraka s različitim instrumentima. Kontinuiranim mjerenjima s uređajima s većim rasponom mjerenja, većom točnošću i memorijom, prikupljeni su kvalitetniji podaci u usporedbi s prijenosnim instrumentom na čiju točnost utječe istraživač prilikom pojedinačnih mjerenja. Relativna vlažnost zraka gotovo na svim mjernim mjestima u špilji varira od 95 do 100%, ovisno o varijacijama temperature zraka. Temperatura zraka najmanje varira u unutrašnjosti na krajevima kanala, a najpromjenjivija je neposredno u blizini ulaza u špilju. Mjesta s najmanjim varijacijama temperature zraka važno su zbog pogodnosti za paleoklimatska istraživanja. Različit intenzitet prokapavanja na tri mjesta mjerenja koja su međusobno na vrlo maloj udaljenosti dokazuje heterogenost krškog vodonosnika. Međutim, preostala dva mjesta ujednačeno prokapavaju, a intenzitet prokapavanja u špilji je praćen upravo s ciljem pronalaska mjesta koja imaju uravnotežen i stabilan režim prokapavanja. Naime, sige koje su prihranjivanje u stabilnim uvjetima pogodne su za uzorkovanje u paleookolišnim istraživanjima. Varijacije koncentracija štetnih plinova CO2 i radona pokazuju sličnosti. Koncentracija oba plina povišena je u vrijeme ljetnih mjeseci kada je i broj turista koji posjećuju špilju najviši. Osim sezonskih varijacija, koncentracija CO2 varira i prostorno. Tako vrijednosti rastu od ulaza prema unutrašnjosti kanala, ali se i razlikuju u lijevom i desnom kanalu. Uzrok tome je morfologija špilje. Naime, desni kanal je uži i u njemu su zabilježene veće koncentracije CO2 za razliku od lijevog koji je prostraniji i u kojem je protok zraka jači. Sve navedeno upućuje na važnost sustavnog provođenja monitoringa špiljskih uvjeta.