| Abstract | U ovom radu raspravlja se o razdoblju paleolitika i mezolitika na području Istre. Navedena prapovijesna razdoblja poznata su nam pomoću velikog broja arheoloških lokaliteta na kojima su pronađeni dokazi o prisutnosti prapovijesnog čovjeka. Paleolitik je razdoblje koje započinje prije približno 2,5 milijuna godina, a glavne karakteristike razdoblja su čovjekovo otkriće oruđa, lova, ribolova i nomadski načina života. Nakon paleolitika slijedi razdoblje mezolitika koje započinje prije približno 10 500 godina, a obilježava ga prilagodba lovacasakupljača na velike promjene klime i okoliša koje su nastupile krajem ledenog doba. Premda velik broj lokaliteta na području Istre sadrži tragove navedenih razdoblja, po brojnošću i bogatstvu nalaza vrijedi istaknuti lokalitete Šandalju II, Romualdovu pećinu, Pupićinu peć i Čepićko polje. Bogata stratigrafija Šandalje II dala je veliku količinu podataka o gornjem paleolitiku, a pomoću analiza litičkg materijala došlo se do informacija vezanih uz intenzitet naseljenosti, kretanja i načina života paleolitičkog čovjeka. Lokalitet Romualdova pećina jedan je od važnijih lokaliteta na području Istre na kojem se nalaze ostaci musterijenske kulture, no svakako ostaje zapažen i po pronalasku gornjopaleolitčkih špiljskih slikarija. Razdoblje kasnog pleistocena jasno se može pratiti na lokalitetu Pupićina peć koja je, sudeći po količini litičkog materijala, predstavljala mjesto za dugotrajniji boravak i sezonsko stanište prapovijesnih lovaca-sakupljača. Mezolitički lokaliteti na otvorenom do nedavno su bili rijetkost na istarskom području, međutim, rekognosciranjem Čepićkog polja otkriveno je 5 mezolitičkih lokaliteta – Kralji, Žiganti, Marišće i Kostadini koji su pružali dokaze o prisutnosti mezolitičkih zajednica na području Istre. Uzimajući u obzir dosadašnje stanje istraženosti, uočljiv je porast broja mezoltičkih lokaliteta u odnosu na paleolitičke. Kao jedan od mogućih uzroka može se uzeti promjena klime i okoliša vezana uz razdoblje posljednjeg glacijalnog maksimuma. |
| Abstract (english) | This paper discusses the Paleolithic and Mesolithic periods in Istria. These prehistoric periods are known to us through a large number of archeological sites where evidence of the presence of a prehistoric man has been found. The Paleolithic period begins approximately 2.5 million years ago, and the main features of the period are man's discovery of tools, hunting, fishing and the nomadic way of life. The Paleolithic period is followed by the Mesolithic period, which began approximately 10,500 years ago, and is characterized by the adaptation of hunter-gatherers to the major changes in climate and environment that occurred at the end of the Ice Age. Although a large number of archaeological sites in Istria contain traces of the above mentioned periods, in terms of their abundance and richness, it is worth pointing out the sites of Šandalja, Romualdova pećina, Pupićina peć and Polje Čepić. The rich stratigraphy of Šandalja II provides a large amount of data on the Upper Paleolithic and analyzes of lithic material provided the information about the intensity of the population, movement and lifestyle of the Paleolithic man. The Romualdova pećina is one of the most important sites in the area of Istria with the remains of Mousterian culture, but it certainly remains noticeable after the discovery of the Upper Paleolithic cave paintings. The Late Pleistocene period can clearly be traced through the site of the Pupićina peć, which, judging by the amount of lithic material, represented a place for long-term residence and seasonal habitat of prehistoric hunter-gatherers. Until recently, Mesolithic open-air sites were rare in the Istrian area, but through the archeological survey of the Polje Čepić, 5 Mesolithic sites were discovered - Kralji, Žiganti, Marišće and Kostadini, which provided evidence of the presence of Mesolithic communities in the Istria. Considering the current state of exploration, there is a noticeable increase in the number of Mesolithic sites compared to the Paleolithic ones. Climate and environmental change associated with the last glacial maximum can be considered as one of the possible causes. |
