Abstract | Majčinstvo za većinu žena predstavlja važan dio identiteta i jednu od najznačajnijih uloga u životu. Nažalost, petina žena na tom putu susreće se s iskustvom spontanog pobačaja. Za mnoge od njih radi se o izuzetno stresnom i traumatskom događaju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinose nekih rizičnih (dob, opetovani pobačaji, uznemirenost, magnituda spontanog pobačaja, izbjegavajuće suočavanje) i zaštitnih (stilovi suočavanja, podrška partnera i okoline, kvaliteta bračne komunikacije) čimbenika simptomima depresivnosti, anksioznosti i stresa te zadovoljstvu životom. Uzorak su činile 152 sudionice čija je prosječna dob bila 33 godine. U istraživanju je korišten upitnik općih podataka, Skraćena verzija Upitnika suočavanja sa stresom (engl. Brief COPE), Skala instrumentalne i emocionalne socijalne podrške, Skala zadovoljstva brakom, Skala kvalitete bračne komunikacije, DASS-42 skala anksioznosti, depresivnosti i stresa te Skala zadovoljstva životom. Ispitivanjem razina depresivnosti, anksioznosti i stresa utvrđeno je kako većina sudionica doživljava prosječne ili blage simptome iz sve tri skupine, pri čemu generalno izvještavaju o visokim razinama zadovoljstva životom. Kad je riječ o sociodemografskim faktorima, s dobi se smanjuju simptomi depresivnosti i stresa. Bolje materijalne prilike pozitivno su povezane sa zadovoljstvom životom, dok je bolje zdravstveno stanje povezano s manje simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa te većim zadovoljstvom životom. Kad je riječ o karakteristikama spontanog pobačaja, viša gestacijska dob djeteta negativno je povezana sa zadovoljstvom životom, dok je planirana trudnoća pozitivan korelat zadovoljstva životom. Sukladno tome, što je više vremena proteklo od spontanog pobačaja prisutno je manje simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa, a zadovoljstvo životom je veće. Sudionice koje je spontani pobačaj više uznemirio doživljavaju više simptoma depresivnosti. Također, veći negativan utjecaj spontanog pobačaja na svakodnevni život povezan je s više simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa te manjim zadovoljstvom životom. Nadalje, regresijskom analizom utvrđeno je da sudionice koje češće koriste izbjegavajući stil suočavanja doživljavaju više, a one koje percipiraju kvalitetnijom bračnu komunikaciju manje simptoma depresivnosti. Slično tome, izbjegavajuće suočavanje i podrška partnera pokazali su se pozitivnim, a kvaliteta bračne komunikacije negativnim prediktorom simptoma anksioznosti. Sudionice koje češće koriste izbjegavajuće suočavanje doživljavaju više simptoma stresa, dok one koje percipiraju veću podršku okoline i kvalitetnijom bračnu komunikaciju pokazuju manje takvih simptoma. Također, podrška okoline i kvaliteta bračne komunikacije doprinose većem, a izbjegavajuće suočavanje manjem zadovoljstvu životom. |
Abstract (english) | For most women, motherhood is an important part of identity and one of the most significant roles in life. Unfortunately, one-fifth of women along the way encounter the experience of miscarriage. For many of them, it is an extremely stressful and traumatic event. This study aimed to examine the contributions of some risk (age, recurrent miscarriages, disturbance, magnitude, avoidant coping) and protective factors (coping styles, partner and environmental support, high quality of marital communication) to symptoms of depression, anxiety, stress, and life satisfaction. The sample consisted of 152 participants whose average age was 33. The research used a general data questionnaire, the Brief COPE Questionnaire, the Instrumental and Emotional Social Support Scale, the Scale of marriage satisfaction, the Marital Communication Quality Scale, the Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS-42), and Satisfaction with Life Scale. Examining the levels of depression, anxiety, and stress it was found that most participants experienced normal or mild symptoms from all three groups, generally reporting high levels of life satisfaction. When it comes to sociodemographic factors, the symptoms of depression and stress decrease with age. Better material opportunities are positively associated with life satisfaction, while better health is associated with fewer symptoms of depression, anxiety, and stress, and greater life satisfaction. When it comes to the characteristics of miscarriage, the higher gestational age of the child is negatively associated with life satisfaction, while planned pregnancy is a positive correlate of life satisfaction. Accordingly, the more time has passed since a miscarriage, the fewer symptoms of depression, anxiety, and stress are present, and life satisfaction is greater. Participants who were more upset by a miscarriage experience more symptoms of depression. The greater negative impact of miscarriage on daily life is associated with more symptoms of depression, anxiety and stress, and less life satisfaction. Furthermore, regression analysis found that participants who used avoidant coping experienced more, while those who perceived better marital communication experienced less symptoms of depression. Similarly, avoidant coping and greater partner support are positive, and the quality of marital communication is a negative predictor of anxiety symptoms. Participants who use avoidant coping more often experience more symptoms of stress, while those who perceive greater environmental support and better marital communication show fewer such symptoms. Also, greater environmental support and the quality of marital communication are positive, and avoidant coping is the only negative predictor of life satisfaction. |