| Abstract | Usredotočena svjesnost odnosi se na ''svjesnost o vlastitoj svijesti'' koja prati misli i ponašanje pojedinca; specifičan način preusmjeravanja pažnje koji omogućava kognitivnu fleksibilnost pojedinca i opažanje više događaja u sadašnjem trenutku, tako da se ne analiziraju negativne misli i negativni osjećaji. Suočavanje najčešće označava rješavanje nekog problema i sposobnost upravljanja emocijama te održavanje samopoštovanja i pozitivnog pogleda na svijet i život, pogotovo onda kada se pojedinac nađe u situaciji koja je prividno nepopravljiva. Kognitivna emocionalna regulacija odnosi se na kognitivnu komponentu suočavanja pojedinca pri čemu se razlikuju adaptivne (prihvaćanje, pozitivno refokusiranje, preusmjeravanje na planiranje, pozitivna reprocjena, stavljanje u perspektivu) od maladaptivnih strategija (samookrivljavanje, ruminacija, katastrofiziranje, okrivljavanje drugih). Simptomi depresivnosti i anksioznosti mogu se javiti u svakodnevnom životu kao reakcija na stresne situacije, gubitak ili određene nepovoljne životne okolnosti. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos između usredotočene svjesnosti, kognitivne emocionalne regulacije (adaptivnih i maladaptivnih strategija) i negativnih afektivnih stanja (depresivnosti, anksioznosti i stresa) te ispitati potencijalnu medijacijsku ulogu kognitivne emocionalne regulacije u odnosu usredotočene svjesnosti s depresivnošću, anksioznošću i stresom. U istraživanju je sudjelovalo 365 osoba iz Republike Hrvatske (21% muškaraca i 79% žena; u dobi od 19 do 68 godina) tijekom drugog vala pandemije COVID-19. Sudionici su ispunjavali upitnik o sociodemografskim podacima, Upitnik usredotočene svjesnosti (MAAS; Brown i Ryan), Upitnik kognitivne emocionalne regulacije (CERQ; Garnefski, Kraaij i Spinhoven, 2002) i Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS; Lovibond i Lovibond, 1995). Kada su u pitanju spolne razlike, rezultati pokazuju da su žene više koristile ruminaciju i katastrofiziranje u odnosu na muškarce. Dobne razlike upućuju na češće korištenje prihvaćanja kod sudionika u razdoblju predodraslosti nego onih mlađe odrasle dobi. Sredovječni sudionici više koriste pozitivno refokusiranje u odnosu na one u razdoblju mlađe odrasle dobi te pozitivno refokusiranje i okrivljavanje drugih u odnosu na sudionike u razdoblju predodraslosti. Sudionici koji su izvještavali o višim razinama usredotočene svjesnosti, također su više koristili preusmjeravanje na planiranje i pozitivnu reprocjenu, ali su manje koristili samookrivljavanje, ruminaciju i katastrofiziranje kao strategije kognitivne emocionalne regulacije. Oni koji su izvještavali o višim razinama usredotočene svjesnosti, navodili su niže razine simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pojedinci koji su više koristili pozitivno refokusiranje, preusmjeravanje na planiranje i pozitivnu reprocjenu, iskazivali su manje simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa, dok su pojedinci koji više koriste strategiju stavljanja u perspektivu navodili manje simptoma depresivnosti i stresa. Pojedinci koji su više koristili samookrivljavanje, ruminaciju i katastrofiziranje, iskazivali su više simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Potvrđen je model djelomične medijacije kognitivne emocionalne regulacije u odnosu usredotočene svjesnosti i negativnih afektivnih stanja. Više razine usredotočene svjesnosti izravno doprinose manje izraženim simptomima depresivnosti, anksioznosti i stresa, ali usredotočena svjesnost i neizravno, preko češćeg korištenja adaptivnih strategija i manjeg korištenja maladaptivnih strategija kognitivne emocionalne regulacije, doprinosi smanjenju simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. |
| Abstract (english) | Mindfulness is the ''awareness of one's own consciousness'' that changes thoughts and behavior by redirecting one's cognitive attention and perception by making them flexible and able to perceive multiple events at the present moment, without analyzing negative thoughts and feelings. Coping is the ability to solve a specific problem, control emotion and sustain self-esteem and a positive outlook on life and the world when in a seemingly irreparable situation. Cognitive emotion regulation is a cognitive component of coping that differs from adaptive (acceptance, positive refocusing, refocus on planning, positive reappraisal, putting into perspective) to maladaptive (self-blame, rumination, catastrophizing, other-blame) strategies. Depression and anxiety can occur as a response on stressful events, personal loss or specific life circumstances in everyday life. The aim of the present study was to test the relationship between mindfulness, cognitive emotion regulation, depression, anxiety and stress and to examine the possible mediating role of cognitive emotion regulation in the relationship between mindfulness and depression, anxiety and stress. The study was conducted in the COVID-19 second wave pandemic in the Republic Croatia with 365 participants (21% men and 79% women; between 19 and 68 years of age). Scales used in this study were general sociodemographic information questionnaire, Mindful Attention Awareness Scale (MAAS - Brown & Ryan, 2003), Cognitive Emotion Regulation Questionnaire (CERQ - Garnefski, Kraaij i Spinhoven, 2002) and Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS-21; Lovibond i Lovibond, 1995). Regarding the gender differences, women used rumination and catastrophizing more than men. Age differences showed that emerging adults use acceptance more than young adults, while middle aged participants use positive refocusing more than young adults, as well as positive refocusing and other-blame more than emerging adults. Participants with higher levels of mindfulness, used refocusing on planning and positive refocusing, but had lower self-blame, rumination and catastrophizing levels. Those with higher levels of mindfulness also developed less symptoms of depression, anxiety and stress. Participants that used positive refocusing, refocusing on planning and positive reappraisal, showed less symptoms of depression, anxiety and stress, while those who used putting into perspective showed less symptoms of depression and stress. Those that used self-blame, rumination and catastrophizing, showed more symptoms of depression, anxiety and stress. Mediation models indicated that the relationship between mindfulness and depression, anxiety and stress was mediated by cognitive emotion regulation strategies. Higher levels of mindfulness directly lead to less symptoms of depression, anxiety and stress. However, there is an indirect path, through cognitive emotion regulation. Higher levels of adaptive cognitive emotion regulation strategies lead to higher levels of mindfulness, which leads to less symptoms of depression, anxiety and stress. |
