| Abstract | Obalna područja složeni su i dinamični sustavi koji su diljem svijeta konstantno podložni promjenama. Plavljenje obalnih gradova, uslijed klimatskih promjena, sve je češća pojava u cijelome svijetu, a najugroženija područja su niske obale. Uzimajući u obzir to da su obalna područja najgušće naseljena područja diljem svijeta, problemi nastali uslijed plavljenja uzrokuju znatne štete s vrlo ozbiljnim posljedicama. Jadransko more smatra se poluzatvorenim morem, te je često izloženo promjenama morske razine uslijed ciklonalnih aktivnosti i ekstremnih događaja. Na hrvatskoj obali, u posljednjih 15-ak godina, primijećeno je sve češće i intenzivnije plavljenje obalnih naselja., te kako bi se što učinkovitije moglo djelovati na ublažavanje i saniranje posljedica plavljenja, izrazito je važno utvrditi distribuciju pojave, intenzitet te uzroke plavljenja. Za analizu plavljenja hrvatskih obalnih naselja odabrano je razdoblje od 2008. godine do 2023. godine jer je uočeno da od 2008. godine većina obalnih naselja na hrvatskom dijelu istočnog Jadrana učestalije plavi u odnosu na prijašnja razdoblja. Za analizu poplavnih događaja korišteni su podatci Hrvatskih Voda iz Registra poplavnih događaja te su pretraživani lokalni portali i mediji koji su izvještavali o plavljenju hrvatskih obalnih naselja u razdoblju od 2008. do 2023. godine. Za utvrđivanje razlika u intenzitetu i distribuciji plavljenja hrvatskih obalnih naselja ovisno o intenzitetu atmosferskih poremećaja iznad Jadrana, korišteni su podatci Državnog hidrometeorološkog zavoda za srednji dnevni tlak zraka, brzinu i smjer vjetra te količinu padalina. Korišten je program ArcMap 10.4.1. kako bi se kartografski prikazale sve lokacije na kojima je zabilježeno plavljenje u odabranom razdoblju te morfologija morskog dna, nagib i visina u tri odabrana grada Rijeci, Zadru i Vela Luci. U vrijeme zabilježenih poplavnih događaja na području svih promatranih naselja jasno se uočava pad srednjeg dnevnog tlaka zraka na dan poplave ili nekoliko dana prije. Pojavnost oborina kao ni količina u većini slučajeva ne podudara se s plavljenjem, odnosno u analiziranim događajima oborine nisu utjecale na preplavljivanje obala morem. U razdoblju od 2008. do 2023. godine, zabilježeno je ukupno 146 poplava u 32 naselja duž hrvatske obale. Analizom meteoroloških uvjeta za vrijeme poplavnih događaja primijećeno je kako se poplavni događaji vrlo često pojavljuju lokalno, ovisno o premještanju ciklonalne aktivnosti preko Jadrana. Zabilježeno je i nekoliko poplava prilikom kojih su bili poplavljena naselja duž cijelog hrvatskog dijela istočnog Jadrana. Najviše poplava zabilježeno je 29. listopada 2018. godine kada je poplava zabilježena duž cijele obale. Značajni događaji zabilježeni su i 3. prosinca 2010., 22. studenog 2022., 2./3. studenog 2023. te 5. studenog 2023. Tijekom navedenih događaja, zapažene su varijacije u kretanju srednjeg dnevnog tlaka zraka. U sjevernom Jadranu zabilježeno je 63 poplavna događaja, u srednjem Jadranu zabilježeno je 49 poplavnih događaja te u južnom hrvatskom primorju 34 poplavna događaja. U Zadru je zabilježeno najviše pojava plavljenja (19), zatim u Splitu i Bakru (8) te u Vodicama, Šibeniku i Vela Luci (7). U naseljima s pretežno jugozapadnom orijentacijom, poput Zadra i Šibenika, češće su zabilježene poplave tijekom jugoistočnih i jugozapadnih vjetrova. U radu je djelomično potvrđeno da zapadne i jugozapadne obalne orijentacije utječu na češće poplave zbog puhanja lebića. Suprotno očekivanjima, obrambene strukture poput valobrana nisu značajno smanjile intenzitet poplava, kako je primijećeno u Rijeci, Zadru i Veloj Luci, potvrđujući hipotezu da postojeće obrambene strukture nisu zadovoljavajuće u smanjenju utjecaja poplava. Registar poplavnih događaja kojeg izrađuju Hrvatske vode bilježi nastalu štetu prilikom plavljenja te čini dobru osnovu za analizu plavljenja obalnih naselja no ti podatci su nepotpuni. Najčešće zabilježene štete odnose se na okolišne aspekte, kulturnu baštinu, imovinu, infrastrukturu i gospodarske aktivnosti. Naselja Vrsar, Rovinj, Rijeka, Crikvenica, Volosko, Bakar, Cres, Rab i Mali Lošinj bilježe najveće sučeljavanje s istodobnim štetnim utjecajima na različite aspekte kulturne baštine, gospodarstva, imovine, infrastrukture i ekonomske djelatnosti. Sva navedena naselja nalaze se u sjevernom Jadranu gdje je ujedno zabilježeno i najviše slučajeva plavljenja. Prema ovim podatcima moglo bi se zaključiti da je razina ugroženosti i rizik od plavljenja morem manji u srednjem i južnom hrvatskom primorju, no za takav zaključak potrebno je provesti detaljniju analizu koja bi bila temeljena na indeksu ranjivosti koji obuhvaća brojne prirodne, društvene i ekonomske elemente opisane u Šimac i dr. (2023). S obzirom da se ekstremni ciklonalni poremećaji i plavljenje obale događaju sve češće na području cijele Europe pa tako i na Jadranu, te uzrokuju štetu i predstavljaju prijetnju za lokalno stanovništvo, potrebno je prilagoditi planove za obranu od poplava i buduću izgradnju na obali novonastalim uvjetima |
| Abstract (english) | Coastal areas are complex and dynamic systems constantly undergoing changes worldwide. Flooding of coastal cities due to climate change is becoming increasingly common globally, with low-lying coastal areas being the most vulnerable. Considering that coastal areas are densely populated worldwide, issues arising from flooding cause significant damages with very serious consequences. The Adriatic Sea is considered a semi-closed sea, often exposed to sea level changes due to cyclonic activities and extreme events. Along the Croatian coast, in the last 15 years, there has been a noticeable increase in the frequency and intensity of coastal city flooding. To effectively mitigate and address the consequences of flooding, it is crucial to determine the distribution, intensity, and causes of flooding. The period from 2008 to 2023 was selected for the analysis of flooding in Croatian coastal settlements, as it was observed that since 2008, most coastal settlements on the Croatian side of the eastern Adriatic experience more frequent flooding compared to previous periods. Data from the Croatian Waters' Register of Flood Events were used for the analysis of flooding events, along with searches of local portals and media reporting on the flooding of Croatian coastal settlements from 2008 to 2023. To determine differences in the intensity and distribution of flooding in Croatian coastal cities based on the intensity of atmospheric disturbances above the Adriatic, data from the State Hydrometeorological Institute were used, including mean daily air pressure, wind speed and direction, and precipitation amount. ArcMap 10.4.1 was used to cartographically represent all locations where flooding was recorded during the selected period, as well as the morphology of the seabed, slope, and elevation in three selected cities: Rijeka, Zadar, and Vela Luka. During the recorded flooding events in all observed settlements, a clear decrease in mean daily air pressure on the day of the flood or several days before is noticeable. The occurrence of rainfall and its quantity, in most cases, does not align with flooding. In the analyzed events, precipitation did not influence the inundation of coastal areas by the sea. Between 2008 and 2023, a total of 146 floods affected 32 settlements along the Croatian coast. Analysis of meteorological conditions during these events revealed localized flooding, primarily influenced by the movement of cyclones over the Adriatic. Some floods impacted settlements across the entire Croatian eastern Adriatic coastline. The highest number of floods occurred on October 29, 2018, affecting various settlements. Notable events followed on December 3, 2010, November 22, 2022, November 2/3, 2023, and November 5, 2023. Air pressure patterns during these events showed variations. The northern Adriatic experienced 63 flood events, the central Adriatic had 49, and the southern Adriatic witnessed 34. Zadar recorded the highest occurrences (19), followed by Split (9), Rijeka, and Bakar (8 each), and Vodice, Šibenik, and Vela Luka (7 each). Cities with predominantly southwest orientation, such as Zadar and Šibenik, experienced more frequent flooding during southeast and southwest winds. The study partially confirmed that western and southwest coastal orientations influence more frequent flooding due
to lebić winds. Contrary to expectations, defensive structures like breakwaters did not significantly reduce flood intensity, as observed in Rijeka, Zadar, and Vela Luka, validating the hypothesis that existing defensive structures are not satisfactory in reducing flood impacts. The flood registry maintained by Croatian Waters provides a foundation for analyzing flood impacts but lacks completeness, especially regarding economic damage. Notably, the most frequent damages affected environmental aspects, cultural heritage, property, infrastructure, and economic activities. Settlements such as Vrsar, Rovinj, Rijeka, Crikvenica, Volosko, Bakar, Cres, Rab, and Mali Lošinj faced simultaneous detrimental impacts on various aspects of cultural heritage, the economy, property, infrastructure, and economic activities. These settlements, located in the northern Adriatic, also recorded the highest instances of sea-induced flooding. The data suggest that vulnerability and the risk of sea-induced flooding are relatively lower in the central and southern Adriatic, although a more detailed vulnerability index analysis is needed to confirm this conclusion, as proposed by Šimac et al. (2023). Given that extreme cyclonic disturbances and coastal flooding are occurring more frequently throughout Europe, including the Adriatic, causing damage and posing a threat to local populations, it is necessary to adapt flood defense plans and future coastal construction to the newly emerging conditions. |
