Title Arealna distribucija leksika morske faune u srednjoj Dalmaciji
Title (english) Areal distribution of the lexicon of marine fauna in Central Dalmatia
Author Hrvoje Bazina
Mentor Nikola Vuletić (mentor) MBZ: 270996
Committee member Dunja Brozović Rončević (predsjednik povjerenstva) MBZ: 120174
Committee member Lucija Šimičić (član povjerenstva) MBZ: 242995
Committee member Martina Bašić (član povjerenstva) MBZ: 267060
Granter University of Zadar Zadar
Defense date and country 2024-12-05, Croatia
Scientific / art field, discipline and subdiscipline HUMANISTIC SCIENCES Philology
Universal decimal classification (UDC ) 811.163.42 - Croatian language
Abstract Unatoč bogatoj dijalektnoj leksikografiji, u hrvatskoj dijalektologiji nedostaju sustavne leksikološke studije, napose kada je riječ o kulturnom leksiku. Iznimku u tome smislu čini leksik morske faune, koji je zavidno dobro dokumentiran te semantički i etimološki opisan. Međutim, ovaj dio leksika dosad u našoj dijalektologiji nije primjereno valoriziran, možda i zato što ne omogućuje usporedbu hrvatskih jadranskih govora s onima u unutrašnjosti. No, kako je riječ o specifičnome kulturnom leksiku, koji uostalom odražava iskustvo života obalnih zajednica (usp. Vuletić/Skračić 2020: 800), može se reći da je leksik morske faune najpodatniji za istraživanje odnosa među našim jadranskim govorima. U novije vrijeme pristupa mu se metodama lingvističke geografije, a rezultati u sjevernoj Dalmaciji pokazali su s jedne strane postojanje leksičkih tipova koji su karakteristični za određene leksičke zone, a s druge da se neki tipovi poklapaju s prostiranjem dijalektnih blokova (usp. Vuletić/Skračić 2020). U ovom se radu metodama lingvističke geografije analizira prostorna distribucija leksika morske faune u srednjoj Dalmaciji. U tu svrhu terenskim je radom prikupljena građa, koja je zatim tipizirana i kartirana, a karte prati primjerena geolingvistička interpretacija. Analiza je pokazala: (1) da se određeni leksički tipovi šire iz referentnih ribarskih i gradskih središta; (2) da postoji nekoliko otočko-podbiokovskih izoglosa; (3) da postoji nekoliko dominantno otočkih izoglosa; (4) da se prostiranje određenih leksičkih zona poklapa s povijesnim cjelinama (hvarska komuna, trogirska općina, splitska općina, Poljička Republika, Dubrovačka Republika itd.). Kvalitativna analiza potkrijepljena je kvantitativnom dijalektometrijskom analizom. Premda su metode dijalektometrije u hrvatskoj dijalektologiji prisutne još od osamdesetih godina prošloga stoljeća (usp. Sujoldžić et. al. 1983, 1984), dosad nisu korištene za analizu kulturnoga leksika, a njihov je interpretativni potencijal danas prilično zanemaren. U ovom su radu na temelju usporedive leksičke građe iz jednoga semantičkog polja primijenjene metode salzburške škole dijalektometrije (Goebl 2010), koje obuhvaćaju izradu karata sličnosti, parametarskih karata i hijerahijskoga klasteriranja.
Abstract (english) Despite the rich dialectal lexicography, Croatian dialectology lacks systematic lexicological studies, particularly regarding the cultural lexicon. An exception is the lexicon of marine fauna, which is envialby well-documented, both semantically and etymologically. However, this part of the lexicon has so far not been properly valued within Croatian dialectology, perhaps because it does not facilitate direct comparisons between Croatian Adriatic dialects and those of the interior. Lexicon of marine fauna, as a specific cultural lexicon, reflects the life of coastal communities (cf. Vuletić/Skračić 2020: 800), so we can say that it represents one of the most relevant semantic fields for examining relationships among Adriatic dialects. A recent geolinguistic study in the Northern Dalmatia reveals two key insights: (1) areal distribution of some lexotypes isspecific to certain lexical zones; (2) some lexotypes align with the distribution of dialect groups (Vuletić/Skračić 2020). In this dissertation, we analyze the areal distribution of the lexicon of marine fauna in Central Dalmatia using geolinguistic methods. For this purpose, the data was collected through fieldwork, then typized and mapped. These maps are accompanied by geolinguistic interpretations. The analysis yielded several findings: (1) certain lexotypes originate from prominent fishing and urban centers; (2) there are notable isoglosses between island dialects and sub-Biokovo dialects (3) there are several dominantly island isoglosses; (4) the distribution of specific lexical zones aligns with historical entities (old Hvar commune, Trogir municipality, Split municipality, Republic of Poljica, Republic of Dubrovnik etc.). The qualitative findings are further supported by quantitative dialectometric analysis. While dialectometric methods have been part of Croatian dialectology since the 1980s (cf. Sujoldžić et. al. 1983, 1984), they have not yet been applied to the cultural lexicon. Furthermore, their interpretative potential has been somewhat overlooked. In this dissertation we apply methods of the Salzburg school of dialectometry (Goebl 2010) on a comparable set of lexical data from one semantic field. These methods include similarity maps, parameter maps and hierarchical clustering.
Keywords
leksik morske faune
lingvistička geografija
dijalektometrija
srednja Dalmacija
Keywords (english)
lexicon of marine fauna
linguistic geography
dialectometry
Central Dalmatia
Language croatian
URN:NBN urn:nbn:hr:162:904173
Promotion 2024
Study programme Title: Humanities Study programme type: university Study level: postgraduate Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, odgovarajuće polje (određeno matičnom strukom) (doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, odgovarajuće polje (određeno matičnom strukom))
Type of resource Text
File origin Born digital
Access conditions Open access
Terms of use
Created on 2024-12-30 12:46:46