Do trovanja hranom u ljudi dolazi pojavom kontaminanta u hrani. Sama pojava kontaminanta ne uvjetuje pojavu trovanja. Za trovanje potrebna je i određena doza koja će uzrokovati infekciju. Do kontaminacije dolazi u bilo kojem razdoblju produkcijskog, distribucijskog i konzumacijskog lanca. Trovanje hranom jedan je od najčešćih uzroka infekcije u ljudi u cijelom svijetu. Hoće li doći do otrovanja ovisi o količini kontaminanta u hrani te imunosnom sustavu čovjeka. Onečišćenja hrane mogu biti biološkog, kemijskog ili fizičkog podrijetla. Biološki uzročnici trovanja hranom su bakterije, virusi i paraziti. Unutar Europske Unije najčešći uzročnik bioloških otrovanja hranom je bakterija Camyplobacter spp. Bakterije i najčešće uzrokuju trovanja. Norovirus je najčešći virusni uzročnik gastroenteritisa. Kemijska onečišćenja su podijeljena na prirodne toksine, onečišćivače iz okoliša, onečišćivači nastali tijekom prerade ili čuvanja hrane i namjerno dodani onečišćivači. Od prirodnih toksina značajni su aflatoksini, ohratoksini i lektini. Značajni onečišćivači iz okoliša su dioksini, olovo i živa. Akrilamid i furan spadaju pod značajne onečišćivače nastale tijekom prerade ili čuvanja hranom. Namjerno dodani onečišćivači su sudansko bojilo i melamin.