| Abstract | Spontani hiperadrenokorticizam jedna je on najčešćih endokrinoloških bolesti pasa.
Hiperadrenokorticizam ovisan o nadbubrežnoj žlijezdi (ADH) rjeđi je oblik ove bolesti, a
javlja se u 15-20% slučajeva. Uzrok ovog oblika bolesti su hormonski aktivni
adrenokortikalni tumori (adenomi i karcinomi) koji izlučuju kortizol.
Ovo istraživanje obuhvatilo je 6 pasa s ADH-om zaprimljenih na Kliniku za unutarnje bolesti
Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon dijagnostike koja je obuhvaćala
laboratorijske pretrage (kompletna krvna slika, biokemijske pretrage, analiza urina), slikovnu
dijagnostiku (ultrazvučna pretraga) i adrenalne funkcijske testove, svim je pacijentima
učinjena unilateralna adrenalektomija na Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju
Veterinarskog fakulteta s ciljem uklanjanja tumora. Uzorci nadbubrenih žlijezda poslani su na
Zavod za veterinarsku patologiju gdje je postavljena histopatološka dijagnoza
adrenokortikalnog adenoma ili karcinoma. Obzirom da uobičajena histopatološka pretraga
nema prognostički značaj, 2019. godine osmišljen je novi histopatološki sustav bodovanja
adrenokortikalnih tumora. Utrechtski bodovni sustav temelji se na analizi dvaju
histopatoloških parametara i Ki67 indeksa proliferacije te, u skladu s ovim parametrima,
formula za njegovo istraživanje je: Ki67IP + 4 (ako više od 33% stanica ima
prozirnu/vakuoliziranu citoplazmu) + 3 (ako je prisutna nekroza). Svim psima uključenim u
ovo istraživanje, izračunat je ukupan zbroj bodova prema Utrechtskom bodovnom sustavu te
su s obzirom na to podijeljeni u 3 skupine: ukupan zbroj US< 6 (3 psa), ukupan zbroj US ≥ 6
do < 11 (3 psa) i ukupan zbroj US ≥ 11 (0 pasa). Prema SANDERS i sur., (2019) veći ukupni
zbroj bodova, povezan je s kraćim vremenom preživljenja i s većom mogućnošću za povrat
bolesti. Ukupni zbrojevi dobiveni Utrechtskim bodovnim sustavom potom su uspoređeni sa
stvarnim vremenom preživljenja u ovom istraživanju.
Ultrazvučnom pretragom abdomena procijenjena je veličina zahvaćene nadbubrežne žlijezde,
veličina kontralateralne nadbubrežne žlijezde te je zabilježena venska invazija tumorom (ako
je bila prisutna). Pri procjeni veličine nadbubrežnih žlijezda najkorisnija je bila debljina
71
nadbubrežne žlijezde (dorzoventralna dimenzija). Zaključeno je da veličina kontralateralne
žlijezde manja od 5 mm ukazuje na adrenokortikalni tumor te je dobra metoda za razlikovanje
PDH od ADH. Debljina nadbubrežne žlijezde u zdravih pasa ≤ 12 kg ne bi smjela biti veća od
0.62 cm, niti veća od 0.75 cm u pasa > 12 kg, a debljina veća od 7.4 mm dokaz je povećanja
nadbubrežne žlijezde. Venska invazija zabilježena je u 2 psa, a pojačana učestalost tumorske
venske invazije zabilježena je kod malignijih tumora (adrenokoritkalnih karcinoma) te
feokromocitoma.
Klinički parametri (spol, kastracijski status, starost, tjelesna masa, preoperativno tretiranje
hiperkortizolizma, lokacija tumora, venska invazija i debljina nadbubrežne žlijezde) nisu
pokazali statistički značajan utjecaj na vrijeme preživljenja. |
| Abstract (english) | Spontaneous hyperadrenocorticism is one of the most common endocrine diseases in dogs.
Adrenal-dependent hyperadrenocorticism (ADH) is a rarer form of the disease, occurring in
15-20% of cases. The cause of this form of the disease are hormonally active adrenocortical
tumors (adenomas and carcinomas) that secrete cortisol.
In this study 6 dogs were included with adrenal-dependent hyperadrenocorticism (ADH)
admitted to the Internal Medicine Clinic at the Faculty of Veterinary Medicine, University of
Zagreb. Upon the completion of diagnostics that included: laboratory tests (complete blood
count, biochemical tests, urine analysis), diagnostic imaging (ultrasound) and adrenal function
tests, all patients underwent unilateral adrenalectomy at the Clinic of Surgery, Orthopedics
and Ophthalmology at the Faculty of Veterinary Medicine with the aim to remove the tumor.
Adrenal gland samples were sent to the Department of Veterinary Pathology where a
histopathological diagnosis of adrenocortical adenoma or carcinoma was made. Since the
usual histopathological examination had no prognostic significance, in 2019 a new
histopathological scoring system for adrenocortical tumors was designed: The Utrecht scoring
system, based on the analysis of two histopathological parameters and the Ki67 proliferation
index and its formula consists of these parameters: Ki67IP + 4 (if more than 33% of cells have
clear/vacuolated cytoplasm) + 3 (if necrosis is present). For all dogs included in this study, the
total score was calculated according to the Utrecht Score (US) and they were therefore
divided into 3 groups: total US <6 (3 dogs), total US ≥ 6 to <11 (3 dogs) and total US ≥ 11 (0
dogs). According to SANDERS et al., (2019), a higher total score is associated with a shorter
survival time and a greater chance of recurrence of hyperadrenocorticism. All obtained
Utrecht scores were then compared with the actual survival time in this research.
Ultrasound examination of the abdomen was used to assess the size of the affected adrenal
gland, the size of the contralateral adrenal gland, and tumor venous invasion (if present). In
estimating the size of the adrenal glands, adrenal gland thickness (dorsoventral dimension)
was most useful. It was concluded that the size of the contralateral gland less than 5 mm indicates an adrenocortical tumor and is a good method to distinguish PDH from ADH.
Adrenal gland thickness in healthy dogs should not exceed 0.62 cm in dogs ≤ 12 kg and
greater than 0.75 cm in dogs > 12 kg, and thickness greater than 7.4 mm is evidence of
adrenal gland enlargement. Venous invasion was observed in 2 dogs, and an increased
incidence of tumor venous invasion was observed in malignant tumors (adrenocortical
carcinomas) and pheochromocytomas.
Clinical parameters (sex, neuter status, age, body weight, preoperative use of medical
treatment, tumor location, venous invasion, and adrenal thickness) did not show statistically
significant effect on survival time. |
