| Abstract | Ovaj završni rad analizira položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj kroz pravni, politički, kulturni i povijesni okvir. Cilj rada je pružiti sveobuhvatan pregled prava, integracije, izazova i perspektiva nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Republika Hrvatska ima robustan pravni sustav za zaštitu prava manjina, uključujući Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Institucije kao što su Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ključne su za implementaciju manjinskih politika. Međunarodni sporazumi, poput Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe, dodatno osiguravaju prava manjina.
Etnički sastav Hrvatske značajno se mijenjao kroz povijest zbog ratova, migracija i političkih promjena. Najveće nacionalne manjine u Hrvatskoj uključuju Srbe, Bošnjake, Talijane, Mađare, Albance, Slovence, Čehe, Slovake, Rusine i Ukrajince. Povijesni događaji, posebno Domovinski rat, imali su dubok utjecaj na međunacionalne odnose i položaj manjina. Manjine u Hrvatskoj imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku, kulturne manifestacije i medije. Integracija manjina uključuje obrazovne programe, kulturne inicijative i socijalnu uključenost. Unatoč izazovima poput diskriminacije i socijalne isključenosti, napori za promicanje tolerancije i inkluzije ključni su za poboljšanje položaja manjina.
Manjine u Hrvatskoj imaju zakonski zagarantirana mjesta u političkim tijelima, što im omogućuje sudjelovanje u donošenju odluka. Aktivna politička participacija i građanski aktivizam ključni su za jačanje političkog utjecaja manjina. Kultura i identitet manjina podržani su kroz razne inicijative, ali je potrebno povećati njihovu vidljivost u mainstream medijima kako bi se smanjile predrasude i promicala inkluzija. Medijska zastupljenost i promocija kulturne raznolikosti ključni su za integraciju manjina. Glavni izazovi s kojima se suočavaju manjine uključuju diskriminaciju, ekonomske poteškoće i nedostatak potpune socijalne uključenosti. Perspektive za budući razvoj manjinskih politika uključuju jačanje zakonodavnog okvira, povećanje vidljivosti i participacije, te promicanje međukulturalnog dijaloga i razumijevanja. |
| Abstract (english) | This final paper analyzes the position of national minorities in the Republic of Croatia through a legal, political, cultural and historical framework. The aim of the paper is to provide a comprehensive overview of the rights, integration, challenges and perspectives of national minorities in Croatia. The Republic of Croatia has a robust legal system for the protection of minority rights, including the Constitutional Law on the Rights of National Minorities. Institutions such as the Council for National Minorities and the Office for Human Rights and the Rights of National Minorities are crucial for the implementation of minority policies. International agreements, such as the Framework Convention for the Protection of National Minorities of the Council of Europe, additionally ensure the rights of minorities.
The ethnic composition of Croatia has changed significantly throughout history due to wars, migrations and political changes. The largest national minorities in Croatia include Serbs, Bosniaks, Italians, Hungarians, Albanians, Slovenes, Czechs, Slovaks, Ruthenians and Ukrainians. Historical events, especially the Homeland War, had a profound impact on inter-ethnic relations and the position of minorities. Minorities in Croatia have the right to education in their own language, cultural events and media. Integration of minorities includes educational programs, cultural initiatives and social inclusion. Despite challenges such as discrimination and social exclusion, efforts to promote tolerance and inclusion are key to improving the position of minorities.
Minorities in Croatia have legally guaranteed seats in political bodies, which enables them to participate in decision-making. Active political participation and civic activism are key to strengthening the political influence of minorities. The culture and identity of minorities are supported through various initiatives, but it is necessary to increase their visibility in the mainstream media in order to reduce prejudice and promote inclusion. Media representation and promotion of cultural diversity are key to the integration of minorities. The main challenges facing minorities include discrimination, economic hardship and lack of full social inclusion. Perspectives for the future development of minority policies include strengthening the legislative framework, increasing visibility and participation, and promoting intercultural dialogue and understanding. |
