Abstract | Cilj rada bio je deskriptivno analizirati prehrambeni sektor Republike Hrvatske promatrajući
proizvodnju i potrošnju, ekonomske pokazatelje, vanjskotrgovinsku razmjenu te poslovanje
vodećih subjekata ovoga sektora. Uz pomoć SWOT analize uočeni su strateški čimbenici koji
utječu ili mogu utjecati na razvoj prehrambene industrije. Ukupna vrijednost prodanih
industrijskih proizvoda u 2016. godini za proizvodnju prehrambenih proizvoda iznosila je 21
milijardu kuna, što prehrambenu industriju čini neizostavnim dijelom kako prerađivačke tako
i ukupne industrije u Republici Hrvatskoj. Iako u manjoj mjeri, proizvodnja pića također
pridonosi ukupnoj vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda u 2016. godini sa 5,4 milijarde
kuna. Vrijednosno najzastupljenije poddjelatnosti su prerada i konzerviranje mesa i
proizvodnja mesnih proizvoda te proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda, dok se u
proizvodnji pića ističu proizvodnja piva i proizvodnja osvježavajućih napitaka. Na godišnjoj
razini, po glavi stanovnika u Hrvatskoj najviše se konzumiraju kruh i ostali pekarski
proizvodi, a zatim mlijeko. Od mesa najviše se potroši mesa peradi i svinjetine, a uz meso
najčešći prilog je krumpir. Iako je proizvodnost rada prehrambene industrije Republike
Hrvatske ispod prosjeka EU, proizvodnost posljednjih par godina raste, a zajedno s tim i
proizvodna aktivnost. Broj zaposlenih je u djelatnosti proizvodnje hrane povećan, a bruto
plaće su se smanjile. Vanjskotrgovinska bilanca za hranu se tijekom godina poboljšala,
odnosno pokrivenost uvoza izvozom raste. S druge strane, u proizvodnji pića konstantan je
pad zaposlenih, no bruto plaće su povećane. Vanjskotrgovinska bilanca za piće je do 2012.
godine bila pozitivna, a nakon toga dolazi do pada izvoza i rasta uvoza, što se nastavlja sve do
2016. godine. Kao vodeće trgovačko društvo u proizvodnji hrane identificirana je Vindija d.d.
sa prihodom od 2,5 milijardi kuna u 2015. godini, a u proizvodnji pića predvodi Jamnica d.d.
sa 1,6 milijardi kuna. SWOT analizom utvrđeno je da bi se prehrambena industrija trebala
oslanjati na kvalitetu i tradiciju te iskoristiti dobru tržišnu prepoznatljivost. U isto vrijeme
treba se riješiti problem nedovoljnog ulaganja u istraživanje i razvoj, povećati produktivnost
rada i povezati tržište rada sa potrebama ovoga sektora |