Odluka o kupovini i odlazak u kupovinu nekada su bile isplanirane aktivnosti ograničene stvarnim potrebama, vremenom i novcem. Kako potrošači postaju ovisni o kupovini i neutaživoj potrebi za posjedovanjem i pokazivanjem robe i robnih marki te su se situacije mijenjale. Danas se pod pojmom kupovine proizvoda zapravo kupuje identitet, društveni status i zadovoljavaju određene potrebe koje se razlikuju od same kupovine proizvoda. Prilikom marketinškog stvaranja takvog odnosa prema kupovini najvažniju ulogu su imale komunikacija i psihologija. Temeljni smisao marketinga je u nastojanju da se prepoznaju potrebe i želje potrošača i ponude proizvodi koji će ih zadovoljiti. Pokušavajući postići navedeno marketari su došli do zaključaka da potrošači, zapravo, ne znaju šta žele, iako su uvjereni da znaju i da na prvo mjesto stavljaju upravo svoje želje i potrebe. Takvo otkriće je marketarima ostavilo dosta mogućnosti za manipulaciju potrošačima. Način na koji se jedna potreba mijenja drugom te kako materijalna svojstva predstaviti potpuno nematerijalnim i naučiti potrošače da čitaju i konzumiraju komunikološka značenja proizvoda i robnih marki, samo su dio psihologije marketinga koji postaje neizostavan u komunikaciji sa potrošačima. Upravo taj splet marketinške problematike u kojemu se razotkrivaju razlozi, koji počivaju na psihologiji i psihologijskim zakonitostima, a koji potencijalne potrošače potiču na određene aktivnosti i ponašanja je problematika kojom se bavi ovaj rad. Rad se sastoji od šest poglavlja. U prvom, uvodnom poglavlju opisan je odnos marketinga i psihologije. U dugom poglavlju proučava se i tumači potrošačko ponašanje. U trećem poglavlju se pobliže definiraju čimbenici ponašanje potrošača koji su podijeljeni na društvene, osobne te psihološke čimbenike. Četvrto se poglavlje bavi psihološkim teorijama ponašanja potrošača koje se sastoje od kliničke (psihoanalitičke), gestalt te socijalne teorije psihologije. Peto poglavlje je posvećeno detaljnijem istraživanju gestalt psihologije. U zadnjem poglavlju rada navodi se zaključak i dodaci kao što je literatura, popis slika, grafikona, tablica i slično.