Promet robe i putnika datira još od pojave prvih ljudi, to pokazuje koliko je on vaţan za ţivot i opstanak civilizacije. Promet roba i putnika najznačajnija je gospodarska grana bez čije adekvatne optimizacije suvremeni ţivot nije zamisliv. Promet kao gospodarska djelatnost daje veliki značaj gospodarstvu svake drţave i njezinom stanovništvu. Razvojem prometa i prometne infrastrukture svakoga se dana promet ubrzava i pojednostavljuje za njegove korisnike. U Europi je taj razvoj doveo do izgradnje prometne infrastructure paneuropskih prometnih koridora koji imaju vaţnu ulogu u cjelokupnom Europskom prometu, samim time i u gospodarstvu i trgovini svake pojedine drţave. Republika Hrvatska prostorno i politički pripada europskoj zajednici, te kao dio geoprometne i političke cjeline EU ima svoje mjesto u toj cjelini i kroz nju prolaze dva paneuropska prometna koridora i tri ogranka. Pomoću njih Hrvatska povezuje Zapadnu i Srednju Europu s Jugoistočnom Europom i s Bliskim istokom, te Baltičko more preko Podunavlja s Jadranskim morem. Najvaţniji prometni koridori u cestovnom i ţeljezničkom prometu koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku i spajaju se na europski prometni prostor su Vb, Vc, X i Xa, u vodnom prometu je to koridor VII.