Prvi zapis o korištenju konoplje datira iz 2740. godine pr. n. e. što znači da je bila korisna ljudima od davnina. U Hrvatskoj je pak, uz lan, konoplja bila glavna biljka te je bivša Jugoslavija bila njen najveći izvoznik. Industrijska konoplja je do sredine 20. stoljeća bila naša glavna ratarska kultura, nakon čega je prestala njezina proizvodnja. Posljednjih godina obnavlja se uzgoj konoplje primarno za upotrebu sjemena. Konopljino ulje, koje se dobiva iz sjemena, sadrži esencijalne aminokiseline i kanabinoide te je cijenjena u zdravstvu i medicini. Kanabinoidi su povezani sa našim organizmom putem endokanabinoidnog sustava koji se nalazi u središnjem živčanom sustavu. Većina kanabinoida vežu se jedni na druge te time pospješuju terapijske blagodati ove biljke. Konoplja kao biljka je pogodna za ekološki uzgoj te ima sve predispozicije za uspjeh jer se lako prilagođava staništu i uvjetima okoliša. Cilj ovog rada je istražiti uzgojne uvjete za konoplju, analizirati tlo i kreirati plan ekološkog uzgoja konoplje. Ekološki uzgoj ove biljke planiran je na OPG-u Slavica Obrč. OPG se nalazi u Istri, u naselju Štokovcima, Svetvinčenat. Rezultati analize tla odredili su kako pripremiti tlo za rast konoplje na uzgojnoj površini OPG-a. OPG teži dobivanju ekološkog certifikata i dugoročnoj ekološkoj proizvodnji konoplje.