| Abstract | Predmet rada jest kvantitativna analiza hrvatskog voćarskog sektora u odnosu na voćarski sektor prekograničnih zemalja Europske Unije (Slovenija, Italija i Mađarska) za razdoblje od 2004. do 2013. godine. Osim navedenog analizira se vanjskotrgovinska bilanca voća Republike Hrvatske tijekom 2013. godine, kao i konkurentske mogućnosti navedenog sektora. Na osnovi dostupnih statističkih podataka razlažu se osnovna obilježja voćarskog sektora: površina, proizvodnja, cijene te vrijednost uvoza i izvoza analiziranih voćnih vrsta.
Prema dobivenim rezultatima Hrvatska zaostaje za analiziranim članicama u proizvodnji (t/ha) svih voćnih vrsta, osim mandarina. Primjenom metode projekcije kretanja cijena u budućem vremenu, rezultati istraživanja pokazuju da će padati cijene hrvatskih trešanja, šljiva, mandarina, te bresaka i nektarina. Italija potvrđuje svoju razvijenost i konkurentnost voćarskog sektora kako površinama i proizvodnjom, tako i najnižim cijenama voćnih vrsta i vodećom pozicijom na Europskom tržištu voća. Slovenija slijedi primjer Italije po proizvodnji, te se ističe najvišim prosječnim cijenama voćnih vrsta.
Premda Hrvatska posjeduje prirodne resurse i pogodnosti za raznoliku voćarsku proizvodnju, u budućnosti će i dalje ovisiti o uvozu svih voćnih vrsta. Treba naglasiti da je krajnje vrijeme za primjenjivanje mjera koje omogućuju oporavak i dovođenje ovog sektora na razinu samodostatnosti voćem. Nelogično dovođenje ovog sektora i cijele poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske od samodostatne i izvozne zemlje, na uvoznu ovisnost vodi u propast. Poljoprivreda, pa tako i voćarstvo ne sastoji se samo od velikih proizvođača, strategiju treba prilagoditi i omogućiti malim proizvođačima da opstanu i bave se voćarstvom, jer ipak je Hrvatska relativno mala zemlja. Ugledati se treba na primjer Slovenije, iskoristiti pogodnosti Europskih fondova te ih usmjeriti na mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali prije svega treba pokrenuti proizvodnju odnosno zasaditi nove površine. |
| Abstract (english) | The subject of the work is the quantitative analysis of Croatian fruit growing sector compared to the fruit sector of neighbouring European Union countries (Slovenia, Italy and Hungary) for the period from 2004. to 2013. In addition an analysis of the fruit trade balance of Croatia during 2013. is analysed as well as the competitive potential of the mentioned sector. Based on the available statistical data the basic features of the fruit sector are described: production area, volume of production, prices and value of imports and exports of fruit production.
The results show significant lag of Croatia in comparison to the neighbouring EU countries in production (t/ha) of all fruit species except for tangerines. By applying the methods of price projections for future, the survey results show decrease in prices of Croatian cherries, plums, tangerines, peaches and nectarines. Italy confirms high development level and competitiveness of its fruit sector in both used surfaces and production volume, as well as in lowest prices of fruit species and the leading position on the European fruit market. Slovenia follows the example of Italy for its production, but stands out with the highest average prices of fruit species.
Although Croatia has the necessary natural resources and convenience for diverse fruit production, in future it will continue to depend on import of all fruit species. It should be stressed that time is running out for application of measures that allow the recovery and rehabilitation of the sector to the level of self-sufficiency in fruit production. Illogical actions in the past which brought this sector and the whole agricultural production of Croatia from self-sufficiency and even export in the past to current dependence on imports inevitably leads to the destruction of the fruit sector. Agriculture, including fruit production does not consist only of major manufacturers; the strategy needs to be adjusted to enable small producers to survive and continue fruit production, because Croatia is a small country. Croatia should learn from the example of Slovenia, take advantage of European funds and direct them to small family farms, but above all it should jump start the production and expand areas of production with new plants. |
