Abstract | Sjeme povrtnih vrsta namjenjeno vrtlarima hobistima uglavnom je iz uvoza. Uvoznici sjemena koji pakiraju sjeme u vlastitim doradama u mala pakiranja obavezni su nakon pakiranja ispitati klijavost. Neprodane količine sjemena povlače se s tržišta na kraju sezone i plasiraju u iduće dvije do tri sezone bez kontrole klijavosti te se događa da sjeme u prodaji ima lošu klijavost ili uopće nije klijavo. Cilj istraživanja bio je ispitati klijavost sjemena 24 povrtne vrste na uzorcima partija sjemena skladištenih u klimatiziranom skladištu i na uzorcima istih partija koje je na tržištu dvije vegetacijske sezone te usporediti s ispitanom klijavosti nakon uvoza. Istraživanjem je utvrđeno da klijavost sjemena celera listaša , celera korjenaša, peršina listaša, poriluka, boba, paprike i špinata pada neovisno o uvjetima skladištenja, dok uvjeti skladištenja značajno utječu na klijavost kupusa, brokule, salate i cikle. Klijavost sjemena mrkve, matovilca, endivije, radića, grašaka, graha zrnaša i tikvice pala je neovisno o uvjetima skladištenja, ali pad klijavosti nije bio ispod minimalne propisane. Sjeme krastavca, patliđana, lubenice i graha mahunara imalo je u kontroliranim uvjetima višu klijavost od klijavosti nakon uvoza 2017. godine, dok je sjeme rajčice i dinje i u kontroliranim i u nekontroliranim uvjetima imalo višu klijavost od klijavosti nakon uvoza. |