Anonimnom anketom, prikupljeni su i analizirani podaci o stavovima populacije prema cijepljenju, te uspoređeni s istovjetnim upitnikom Američkog društva za mikrobiologiju. Istraživanje je provedeno na 656 ispitanika, od kojih je 79 muškaraca i 577 žena. Zdravstvene struke su 192 ispitanika. Više ispitanika iz originalnog istraživanja smatra da su zarazne i nove bolesti buduća prijetnja u maloj mjeri, njih 49%, dok za Hrvatsku to smatra 13,4%. Najviše se ispitanika ne slaže (45,6%) da je globalna zajednica dovoljno zdravstveno opremljena i spremna u slučaju izbijanja epidemije, dok je u Americi postotak onih koji se ne slažu više od pola manji, 21%. S obzirom na mjesto prebivališta nisu uočene značajnije razlike u stavovima prema zaraznim bolestima i globalnom zdravlju, no ipak veći udio ispitanika s prebivalištem u gradu prepoznaje značaj cjepiva protiv dječje paralize, tetanusa, ospica i gripe. Ispitanici u braku ili vezi značajnije više navode da njihove zdravstvene navike pridonose globalnom zdravlju, no više su odgovarali neutralno na pitanja o važnosti cijepljenja djece. Što se tiče cijepljenja protiv COVID-19, nije uočena značajna razlika u odnosu na bračni status. Ispitanici koji su zdravstvene struke u većem su broju nesigurni u sposobnost države za sprečavanje epidemije zarazne bolesti u Hrvatskoj. Ispitanici nezdravstvenih struka u većem broju navode češće razgovore sa zdravstvenim djelatnicima o cijepljenju protiv COVID-19. Uočena je razlika u stavu prema potencijalnoj epidemiji sličnoj trenutnoj COVID-19 u idućih 10 godina kod ispitanika bez stalnih prihoda koji sumnjaju u nastanak epidemije. Ispitanici od 41 ili više godina brojniji su u potvrđivanju tvrdnje da su zarazne i nove bolesti buduća prijetnja Hrvatskoj u odnosu na mlađe od 41 godinu. S obzirom na stupanj obrazovanja, najveća je razlika uočena u stavu osoba srednje stručne spreme koji smatraju da njihove zdravstvene navike ne pridonose globalnom zdravlju.