Abstract | Dojenačko razdoblje je razdoblje od djetetovog rođenja pa do navršenih 365 dana. Stopa dojenačke smrtnosti se računa na 1000 živorođenih na nekom području u nekoj godini. Stopa dojenačke smrti osjetljiv je parametar zdravstvene skrbi, socijalno-gospodarskog i kulturnog okruženja jedne države. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije dojenačku smrt ubrajaju u glavne pokazatelje zdravstvenog stanja kod populacije. Poslije Drugog Svjetskog rata, u Europi se javljaju velike stope dojenačkih smrti. Nakon izuma antibiotika, edukacije populacije o zdravlju, većoj brzi majke o djetetu, postepeno se smanjuje broj dojenačkih smrti. Nakon Drugog Svjetskog rata, 1950.-ih godina, u Hrvatskoj je u godini umiralo oko 10 000 djece, a 1999. godine njih 350. U Hrvatskoj dojenačke smrti se prate od 1874. godine kad je smrtnost bila 295,2 ‰. Smrtnost u Hrvatskoj i u zemljama Europske Unije pada, s tim da Hrvatska ima nešto višu stopu smrtnosti za razliku od Europske Unije. U Hrvatskoj, od 2008. godine vodeći uzroci dojenačkih smrti su respiracijski distres novorođenčeta, fetus i novorođenče na koje djeluju komplikacije posteljice, pupkovine i ovojnica, bakterijska sepsa u novorođenčeta, fetus i novorođenče na koje djeluju komplikacije trudnoće u majke. Neke od županija u Hrvatskoj nisu u godini dana imali niti jedan slučaj dojenačkih smrti, a to su Požeško-slavonska 2014. godine, Ličko-senjska 2012. godine i Šibensko-kninska 2019. godine. Po statističkim podacima, vidimo da većina dojenačkih smrti se dogodi u prvom danu djetetovog života i da češće umiru djeca muškog spola. Medicinska sestra može utjecati na smanjenje stope smrtnosti, tako što educira roditelje o urednim vrijednostima vitalnih znakova, o pravilnom položaju spavanja djeteta, o važnosti dojenja, pravilnoj higijeni i pravilnoj prehrani. |