Domovi za starije i nemoćne neizbježne su ustanove za smještaj starijih osoba. Iako ima mnogo prigovora na njih u Hrvatskoj, oni se ne mogu izbjeći. U Hrvatskoj populacija stari i potraga za domovima raste, no sve je manje radne snage i zainteresiranih te je u svrhu toga provedeno istraživanje s ciljem ispitivanja kvalitete skrbi opisana je uloga medicinske sestre prvostupnice u promociji bolje socijalne i zdravstvene skrbi u domovima za starije i nemoćne. Budući da s vremenom dolazi do stalnog produženja životnog vijeka, porasta općeg životnog standarda, bolje zdravstvene skrbi i do većeg udjela osoba starije životne dobi u populaciji, samim time pokazuje se sve veća potreba za istraživanjima ove vrste, kojima se verificira koliko stariji i nemoćni imaju dostojan i kvalitetan život u domovima te kako se postojeća situacija može poboljšati. U provedenoj online anonimnoj anketi sudjelovalo je 222 ispitanika, pretežno su sudjelovale ženske osobe 200 (90 %), ispitanici su bili pretežne dobi od 35 godina. Anketa pokazuje da je 80% ispitanika upoznato s pojmom kvaliteta skrbi, 73% ispitanika smjestilo bi osobu narušenog psihičkog i fizičkog zdravlja u doma, a 39% ispitanika bilo bi korisnika doma ako ne bi mogli samostalno živjeti. Najveći broj ispitanika slaže se da domovi koriste u pravilnom i redovnom uzimanjem propisane terapije korisnika, te da korisnici domova nemaju dovoljno fizičkih aktivnosti. Od ukupnog broja ispitanika medicinske i srodnih struka (173) njih 29% dalo je nižu ocjenu kvalitete skrbi, dok ih je 24% dalo višu ocjenu kvalitete skrbi. Od ukupnog broja ispitanika ostalih struka (49) njih 12% dalo je nižu ocjenu kvalitete skrbi, dok ih je 37% dalo višu ocjenu kvalitete skrbi. Dakle, ispitanici medicinske i srodnih struka rigorozniji su u ocjeni kvalitete skrbi u odnosu na ispitanike ostalih struka