Dojenje je najprirodnija i najoptimalnija prehrana za dojenčad i malu djecu. Osim pozitivnih učinaka na rast i razvoj, dojenje je najekonomičniji i najkvalitetniji postupak prevencije psihičkih i tjelesnih bolesti novorođenčadi, dojenčadi, djece i dojilja. Niska stopa dojenosti u Hrvatskoj seže iz 90-ih godina. Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a („Rodilišta – prijatelji djece“) omogućila je da se duljina dojenja povećala u odnosu na razdoblje prije 20 godina, no rezultati i dalje nisu zadovoljavajući. Svrha ovog istraživanja je utvrditi duljinu dojenja majki na području Blata na Korčuli. Istraživanje je obuhvatilo majke maksimalne starosti djeteta do 48 mjeseci, odnosno one koje su rodile tijekom 2012. – 2015. godine. Ukupan broj ispitanica bio je 95. Rezultati pokazuju da duljina dojenja kroz godine znatno opada. U 2012. godini niti jedno dijete (0%) nije bilo ne dojeno, 8% djece dojena su do 6. mjeseca starosti, a 26% djece dojena su više od 12 mjeseci. U 2015. godini broj ne dojene djece se povećao na 11%, do 6. mjeseca starosti dojeno je 11% djece, a više od 12 mjeseci nije dojeno niti jedno dijete (0%). Zaključujemo da je moguće povećati stopu dojenja u Republici Hrvatskoj, posebice u onim regijama gdje svijest o dojenju nije prepoznata; boljom povezanošću zdravstvene zaštite, ulaganjem u edukaciju zdravstvenih djelatnika, kontinuiranom nadogradnjom znanja najnovijim saznanjima o dojenju, boljom obuhvaćenosti patronažom, informiranjem zajednice o dobrobiti dojenja. Uloga medicinske sestre vrlo je važna u promicanju i unaprjeđenju dojenja. Znanje, iskustvo i vještine o dojenju treba posjedovati svaka medicinska sestra kao temelj za potporu, edukaciju trudnica i dojilja, rad u grupama za potporu dojenja, individualni ili timski rad. Uz potporu, ohrabrenje i ispravne informacije gotovo svaka žena može dojiti, a što je duljina dojenja duža dobrobiti za dijete, majku i zajednicu su veće.