Abstract | Profesionalni aktivni sportaši koriste dodatke prehrani i to u značajnim količinama. To su prije svega vitamini, minerali, bjelančevine, aminokiseline, ali i cijeli niz drugih zaštitnih tvari. Navedene suplemente koriste kako bi kako bi zadovoljili pojačane potrebe za hranjivim tvarima, poboljšali fizičke performanse tijela, povećali snagu i izdržljivost, skratili vrijeme oporavka, olakšali tegobe napornih treninga te poboljšali rehidraciju. Intenzivna fizička aktivnost je metabolički, fizički i psihički stres koji u organizmu izaziva goleme promjene i prilagodbe gotovo nepoznate „običnim“ ljudima. Kako zbog toga imaju i veće energetske potrošnje, znači da trebaju i više hrane i hranjivih tvari koje se u hrani nalaze. Pod pritiskom povećanih zahtjeva tkiva i organi sportaša se više troše i oštećuju pa im je potrebna redovita reparacija. Svaka nijansa u fizičkoj formi, motivaciji i psihičkoj koncentraciji je bitna, pa ako ima nešto što može pomoći ili poboljšati to stanje i olakšati tegobe, svaki ozbiljan sportaš će to i iskoristiti. Skraćivanje vremena potrebnog za odmor, komponenta je na koju je potrošeno puno vremena istraživačkog rada. Rehidracija u maratonu, biciklizmu ili triatlonu je ključ uspjeha, a o značenju popunjavanja rezervi glikogena ne treba ni govoriti. Ergogena sredstva najviše intrigiraju maštu sportaša, pa su stoga i prisutni u mjeri koja odgovara pristupu u suvremenim okolnostima. Važno je istaknuti da se uzimanje dodataka prehrani za koje nema dokaza o djelotvornosti ne podržava, osim eventualno u situaciji kada postoji mogućnost negativnog utjecaja na rezultat zabranjuje sportašu uzimanje željenog dodatka. Mnoga sredstva mogu imati neželjene štetne posljedice za zdravlje (npr. anabolički steroidi, inzulin, amfetamini, efedrin, krvni doping, hormon rasta). Ovim je istraživanjem obrađena tematika dodataka prehrani kako bi se pronašao optimalan način prehrane za pojedine i ciljane sportske aktivnsti te pojasnile prednosti, ali i mane prekomjernog nesavjesnog uzimanja ergogenih dodataka u svrhu postizanja natprosječnih sportskih rezultata. |