Zahvaljujući brojnim istraživanjima baziranim na glazbenoj percepciji i produkciji sve je priznatiji pozitivan učinak glazboterapije na neuroplasticitet mozga kod oštećenja središnjeg živčanog sustava (SŽS). Sukladno tome terapija glazbom postaje sve više zastupljena kao dio terapijskog procesa koristeći različite glazbene elemente kao što su ritam i melodija da bi facilitirala plastičnost mozga aktivirajući neoštećene dijelove mozga da bi se stvorili novi neurološki putevi i potaknuo oporavak oštećenih dijelova. Glazboterapija se koristi u mnogim granama medicine, te u svim životnim dobima. Kod oštećenja SŽS koristi se specijalizirana glazboterapija, Neurologic Music Therapy (NMT), neurološka glazboterapija, primjenjuje se na 3 razine, kao terapija poremećaja motorike, kognitivnih smetnji te govora. Teorija o čudesnom učinku glazbe na oštećenja SŽS se bazira na spoznaji kako glazba aktivira cijeli mozak tijekom procesiranja glazbene stimulacije, ne samo temporalni dio zaslužen za auditornu percepciju. Praćenjem aktivacije moždanih struktura pri slušanju glazbe uočeno je da se aktiviraju i dijelovi „neglazbenog“ mozga. Postoji snažna veza između auditornog i motoričkog sustava na kortikalnoj, subkortikalnoj i spinalnoj razini. Auditorni sustav povezuje se s motoričkim strukturama mozga stvarajući poveznicu između ritmičkog signala i motoričkog odgovora. Glazba nudi strukturu, stimulaciju i motivaciju za rutine vježbanja, te predstavlja svrhovitu i ugodnu aktivnost za specifične motoričke obrasce tijekom sviranja instrumenta. S obzirom na motoričke poteškoće kod oštećenja SŽS najpoznatija je Rhitmic Auditory Stimulatio (RAS) metoda glazboterapije, ritmična slušna stimulacija. Ključni element ritmične slušne stimulacije je sposobnost tijela da svoje pokrete ritmički uskladi sa zadanim ritmom što je vrlo bitno kod poremećaja motorike. Neuroglazboterapija se posebice koristi kod Parkinsonove bolesti, cerebrovaskularnog inzulta, cerebralne paralize te traumatskih oštećenja mozga.