Abstract | Dojenje odnosno sve kraće vrijeme dojenja djece je postalo globalni problem, koji se na različite načine diljem svijeta pokušava riješiti. Nedostatak iskustva, neinformiranost, strah, gubitak samopouzdanja i medicinski problemi vezani uz dojenje samo su neki od problema s kojima se svakodnevno susreću kako zdravstveni tako i nezdravstveni djelatnici u svom radu s trudnicama odnosno rodiljama.
Još od početka 70-tih godina prošlog stoljeća žene, majke, dojilje na različite načine pokušavaju organizirajući se samostalno riješiti sve probleme vezane uz dojenje. Osnivanjem različitih udruga za potporu dojenju po cijelom svijetu nastoji se produljiti vrijeme dojenja djece, informirati trudnice i rodilje, ponuditi im rješenje za probleme vezane uz dojenje. Organizacije poput UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije donošenjem različitih zakona, povelja i naputaka vezanim za dojenje trude se negativne trendove vezane za smanjenje dojene djece i duljine trajanja dojenja okrenuti u korist djece.
Pokretanjem inicijative „Rodilište-prijatelj djece“ kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj počinje se intenzivnije raditi na važnosti prirodne prehrane na prsima i problemi vezani uz dojenje počinju se rješavati. U Republici Hrvatskoj danas većina rodilišta nosi naziv „Rodilišta-prijatelj djece“, a to nam daje nadu da se počeo problem rješavati i da se shvaća važnost prirodne prehrane u rastu i razvoju djece. S druge se strane promijenio i pristup majkama. Njima se počelo posvećivati više pažnje i na taj način su se počeli rješavati problemi koje rodilje imaju.
U Republici Hrvatskoj se problemi vezani uz dojenje rješavaju na različite načine, počevši od državne razine preko različitih udruga za potporu dojenju. Na ovaj način sve više trudnica, odnosno budućih majki dobiva konkretne informacije, stječe određeno iskustvo i prima potporu za nastavak dojenja. Od patronažne službe pa preko udruga za potporu dojenju, poput udruge LLLI i udruge Roda, rješavanje problema i edukacija majki je svakim danom sve uspješnija, što u konačnici dovodi do sretnijih majki i njihove djece. Razvojem društva koje probleme vezane uz dojenje ne stavlja više na marginu, majke i njihova djeca su na dobitku, a samim tim i naše društvo u cjelini. |