Cilj rada je predstaviti najnovije smjernice zasnovane na znanstvenim dokazima o prehrani i neonatalnom i dojenačkom razdoblju kao i tijekom ranog djetinjstva. Majčino mlijeko osigurava dojenčetu jedinstvenu kombinaciju bjelančevina, masti, ugljikohidrata, minerala, vitamina, enzima i živih stanica. Uobičajene predrasude vezane uz produljeno dojenje su da ono dovodi do pretjerane povezanosti djeteta s majkom, da žena doji "zbog sebe", da majčino mlijeko nema nikakve vrijednosti za dijete starije od godinu dana, da je produljeno dojenje opasno za zube itd. Ništa od navedenoga nije istinito. Mlijeko majke koja doji dulje od godinu dana ne gubi ništa od svoje vrijednosti. Još je uvijek zaštita djeteta od alergija, sadrži majčina antitijela, a prehrambena vrijednost čak se i povećava – zbog rjeđih podoja u mlijeku je viša koncentracija korisnih tvari. Dohrana je uvođenje drugih namirnica u prehranu dojenčeta – uvođenje voća i voćnih sokova, povrća, žitarica, mesa, ribe, jaja i dr. Sve što se daje dojenčetu a nije majčino mlijeko smatra se dohranom. Vitamini su organske tvari koje su neophodne organizmu u malim količinama, a koje organizam ne može sam sintetizirati. Vitamin D je važan za rast i razvoj djece, jer bez njega nije moguće pravilno okoštavanje kostiju i zubi. Vitamin K vrlo je važan vitamin u ljudskom organizmu jer direktno utječe na zgrušavanje krvi. Novorođenčad nakon rođenja kao i mala djeca imaju male zalihe vitamina K u organizmu. Posteljica ne apsorbira vitamin K te on tako ne dopire do fetusa, dok crijeva novorođenčeta nemaju bakterije koje su sposobne same stvoriti ovaj vitamin. Novorođenčad koja ne sisa, već pije adaptirano mlijeko primaju vitamin K kroz formulu, no i njima je potrebno neko vrijeme kako bi stvorili zalihe u organizmu.