Intrakranijalne aneurizme su lokalna proširenja arterija u moždanom krvotoku koja se najčešće pojavljuju unutar Willisovog arterijskog kruga. Većina aneurizmi javlja se spontano, a vrlo rijetko je njihov nastanak povezan s traumom, infekcijom ili tumorom. Češće su kod žena i osoba koje imaju genetsku predispoziciju. Stanja poput hipertenzije, ateroskleroze i pušenja također mogu pridonijeti nastanku aneurizme. Postoji opasnost od rupture (najčešće sakularne aneurizme) kojom posljedično nastaje krvarenje u mozak i takvo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Iznenadna, jaka glavobolja je ključni simptom rupture, a zatim i povraćanje i mučnina, sa ili bez gubitka svijesti. U dijagnostici aneurizme, njenom dokazivanju ili prikazivanju anatomije, zlatni standard je cerebralna angiografija. Uzrok rupture aneurizme može biti psihofizički napor, no javlja se i u mirovanju. Dokazano je da 20% bolesnika ne preživi subarahnoidalno krvarenje nakon rupture, a 20% umire nakon 48 sati od početka krvarenja te stoga treba što prije otkriti vodeće simptome i spriječiti komplikacije stalnim promatranjem bolesnika. Od potencijalnih komplikacija koje najčešće određuju konačan ishod bolesti navode se ponovno krvarenje, vazospazam i hidrocefalus. Međutim, većina aneurizmi nikada ne pukne, ne stvara zdravstvene probleme i ne uzrokuje simptome. Takve aneurizme obično se dijagnosticiraju slučajno tijekom ispitivanja za neke druge bolesti. Liječenje aneurizme provodi se neurokirurškim ili endovaskularnim metodama. Dugo vremena jedini izbor bio je neurokirurški zahvat postavljanja kopče na vrat aneurizme kojom se ona isključuje iz cirkulacije, no neke aneurizme nisu bile pogodne za operativni zahvat pa se kao alternativa razvila endovaskularna tehnika embolizacije zavojnicama kojima se ispunjava aneurizma. Medicinska sestra kao član tima provodi i planira postupke iz područja zdravstvene njege. Temeljito uzeta sestrinska anamneza dalje bolji uvid u stanje pacijenta i olakšava daljnje planiranje njege. Svakom pacijentu treba pristupiti individualno, važno je uspostaviti dobar odnos s pacijentom i primijeniti vještine komunikacije, promatranja i empatije. Intervencije u zbrinjavanju bolesnika s aneurizmom mozga su mnogobrojne i zahtijevaju znanja i vještine sestre koje se stječu radom u jedinici intenzivnog liječenja. S obzirom da medicinska sestra najviše vremena provodi uz bolesnika, često prva uočava promjene u stanju pacijenta, te prepoznaje znakove i simptome komplikacija bolesti.