Akutni infarkt miokarda je i dalje među prvim uzrocima smrti kako starih osoba tako i sve više mlađih osoba. Iako se napredovalo s dijagnostikom te terapijskim pristupima i dalje je velika incidencija i smrtnost. Posljedice infarkta miokarda velike su za cijelo društvo, a vidljive su u troškovima liječenja, rehabilitacije, bolovanjima, smanjenju radne sposobnosti ali i prijevremenim mirovinama. Zato je potrebno educirati široku populaciju o prepoznavanju simptoma i javljanju u zdravstvenu ustanovu čim isti počnu. Cilj je da bolesnici stignu u što kraćem vremenskom razdoblju u zdravstvenu ustanovu. Što je liječenje uspješnije, manja su oštećenja miokarda i manje su komplikacije. Bol u bolesnika s akutnim infarktom miokarda treba ublažiti ne samo iz humanih razloga, nego zato što ona aktivira simpatički živčani sustav i za posljedicu ima vazokonstrikciju i ubrzani rad srca, što pojačava ishemiju miokarda. Bolesnika je potrebno smjestiti u koronarnu jedinicu da bi se poboljšala učinkovitost liječenja i smanjila smrtnost. Bolesnik se trajno monitorira, potrebno je pratiti ga hemodinamski. Medikamentoznu terapiju te potrebne pretrage ordinira liječnik kardiolog. S obzirom na specifičnost i hitnost situacije medicinska sestra u koronarnoj djeluje uz liječnika kao dio kardiološkog tima, te provodi zdravstvenu njegu. Sve intervencije usmjerene su na oporavak bolesnika, prevenciju i opažanje mogućih komplikacija bolesti, primjenu lijekova koji sprečavaju zgrušavanje krvi, edukaciju bolesnika, usvajanje pozitivnog zdravstvenog ponašanja, pripreme za otpust iz bolnice uz trajno mijenjanje zdravstvenih navika te što uspješniju rehabilitaciju nakon incidenta. Dobro rehabilitiran bolesnik je onaj s dobrom fizičkom kondicijom, primjerenim reakcijama i adaptacijom na stresne situacije, kontroliranim faktorima rizika te očuvanim interesima za socijalnu okolinu i profesionalni interes.