Cilj ovog rada je dokazati prisutnost spora Clostridium botulinum u različitim uzorcima meda metodom dokazivanja (HRN ISO 15213:2004). Med je popularno sladilo u cijelom svijetu; proizvod pčela uglavnom od nektara izvađen iz nektarine cvijeća (20). Visokovrijedna i lakoprobavljiva namirnica bogata mineralnim tvarima čiji sastav ovisi o njegovom botaničkom podrijetlu (4). Potreba za dokazivanjem bakterije Cl.botulinum u medu leži u činjenici da prisutnost spora bakterije može biti pogubna za novorođenčad ukoliko ga konzumiraju prije 1. godine života (10). Cl.botulinum je opasna bakterija jer proizvodi otrov koji može uzrokovati novorođenački botulizam jer novorođenče u svojem probavnom sustavu nema razvijene određene korisne bakterije koje bi kontrolirale spore botulizma i spriječile rast njihovih bakterija te proizvodnju otrova (10). Ovaj oblik trovanja hranom je rijedak ali vrlo ozbiljan jer oštećuje živčani sustav novorođenčadi. Javlja se uglavnom u dobi od 3 tjedna do 6 mjeseci, ali je potvrđeno da je opasna do 1. godine života djece. Glavni klinički znak novorođenačkog botulizma je zatvor koji se pojavljuje u 95% pacijenata (14). Klinički se bolest očituje već nekoliko sati nakon ulaska bakterije u organizam. Prvi simptomi trovanja su pospanost, tromost, hipotonija, poteškoće u sisanju i gutanju, slabo plakanje (9). Djeca počinju teško disati i javlja se opća slabost u mišićima i gubitak kontrole nad glavom jer zahvaća kranijalne živce. Prognoza liječenja je vrlo uspješna ako se na vrijeme otkriju simptomi i započne što ranije liječenje, jer nerijetko bolest može završiti i smrću novorođenčadi. Za odrasle osobe spore Cl.botulinum nisu opasne jer imaju razvijen probavni sustav koji može uništiti spore prije nego prijeđu u vegetativni oblik i proizvode toksin. Zbog toga je med strogo zabranjen za djecu do 1. godine života i treba se posve izbaciti iz prehrane dok se ne razvije vlastiti imunosni sustav koji može spriječiti produkciju toksina (10). Ispitivanje se vršilo na 50 uzoraka meda iz različitog područja Republike Hrvatske, uključujući i regiju, u mikrobiološkom laboratoriju u Zagrebu. Rezultati ispitivanja pokazali su da u zadanim uzorcima meda nije bilo prisutnosti spora bakterije Cl.botulinum nakon provedenog nacjepljivanja u Wilson Blair podlogama i inkubacije na 37°C/24h. Pokazalo se da su tijek i obrada meda u dostavljenim uzorcima meda na visokoj razini odnosno da se provode sve potrebne mjere kako bi se spriječile kontaminacije meda spornom bakterijom. Pčelari i industrija u proizvodnji meda pokazali su da se provedbom HACCP načela za med dobiva siguran i kvalitetan proizvod, med (2).