Abstract | Aritmije ili poremećaji srčanog ritma nastaju zbog abnormalnosti u stvaranju ili provođenju impulsa u provodnom srčanom sustavu, a mogu biti potpuno bezopasne ili za život opasne s mogućnošću smrtnog ishoda. Epidemiološki se pojavljuju u svakoj životnoj dobi, a incidencija raste s porastom životne dobi. Zbog načina života povećava se mogućnost nastanka srčanih bolesti općenito, uključujući i srčane aritmije. Aritmije se dijele na normofrekventne poremećaje srčanog ritma, normofrekventne poremećaje provođenja, tahikardne i bradikardne poremećaje srčanog ritma.
Uzroci mogu biti u srcu ili opći uzroci, a neki od njih mogu se spriječiti. Bolesti kardiovaskularnog sustava koje mogu dovesti do aritmija jesu: kongenitalne bolesti srca, prethodni infarkt miokarda, kardiomiopatije, aterosklerotska bolest srca, nestabilna angina pectoris i visoki krvni tlak. Ostali uzroci mogu biti stres, pušenje, alkohol, lijekovi, poremećaji elektrolita, hipoksija, endokrinološke bolesti, anemija i drugi.
Pojedine su vrste aritmija asimptomatske. Prvi su simptomi aritmija dispneja, bol u prsima, poremećaj pulsa, nizak krvni tlak, vrtoglavica, umor i slabost.
Rana dijagnostika poremećaja srčanog ritma važna je za prevenciju i sprječavanje pojave simptoma i ishod liječenja. Dijagnostika aritmija obuhvaća uzimanje anamneze, snimanje EKG-a, mjerenje razine elektrolita u serumu, razine terapijskih lijekova u krvi, test opterećenja, elektrofiziološko ispitivanje srca, toksikološke testove, kontinuirani 24-satni EKG, atrijski elektrogram, plinsku analizu arterijske krvi, ehokardiografiju, radionuklidnu perfuzijsku scintigrafiju miokarda, koronarografiju i ventrikulografiju.
Neke vrste aritmija ne zahtijevaju liječenje (npr. sinusna bradikardija), ali aritmije s izraženim simptomima zahtijevaju farmakološku terapiju i druge oblike liječenja. Liječenje ovisi o vrsti aritmije i izraženosti simptoma.
Važnost medicinske sestre tijekom liječenja očituje se u svim njegovim stadijima. Medicinska sestra ima ulogu posrednika između pacijenta i liječnika, a znanje i vještine pokazuje tijekom pružanja zdravstvene njege za vrijeme hospitalizacije ili u perioperativnom razdoblju skrbi za pacijenta. Dobra i kvalitetna zdravstvena skrb uvelike ovisi o vještinama koje posjeduje medicinska sestra i stoga je važno da se sestra kontinuirano obrazuje i stječe nove kompetencije. |