Razina stresa koja se javlja kod roditelja neurorizičnog djeteta tijekom programa rane intervencije svakako nije zanemariva. Kvaliteta života roditelja kao posljedica stresa i depresije koji se javlja u tom periodu također je narušena. Da bi se ojačala kvaliteta obiteljskog života u cjelini važna je uloga različitih stručnjaka u ranim interventnim programima, podrška obitelji i zajednice. Temeljni ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi razinu stresa i kvalitetu života roditelja tijekom programa rane intervencije, utvrditi postoji li statistički značajna razlika u razini stresa i kvaliteti života roditelja u početnoj i kasnijoj fazi programa rane intervencije, te utvrditi povezanost između tih varijabli. Uzorak su činili roditelji djece s čimbenicima neurorizika koji žive na području Zagreba, a uključeni su u program rane intervencije Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak, Zagreb. Ukupno je sudjelovalo 60 roditelja neurorizičnog djeteta, a prema spolu uzorak je činilo 32 (53.3 %) majki i 28 (46.7 %) očeva. Jedan roditelj svakog djeteta ispunjavao je upitnik. Za prikupljanje podataka koristili smo 2 mjerna instrumenta: Ljestvica depresivnosti, anksioznosti i stresa (Depression, Anxiety and Stress Scale, DASS-21, Lovibond i Lovibond, 1995) te Upitnik o kvaliteti života Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization Quality of Life ‐ Brief Version questionnaire, WHOQOL ‐ BREF). Prema dobivenim rezultatima analize pojedinih čestica vidljivo je da intenzitet stresa s kojim se roditelji susreću u programu rane intervencije nije zanemariv, a isto tako niti razina depresije i anksioznosti koja se pojavljuje nije beznačajna. Analizom kvalitete života koja se pratila u četiri domene rezultati se nisu pokazali statistički značajnima u ovom istraživanju. Sama duljina boravka u programu nije statistički značajno povezana niti s jednom varijablom, osim s razinom depresije, pri čemu roditelji koji su duže u programu postižu viši rezultat na skali depresije. Povezanost između čimbenika stresa, depresije i anksioznosti u odnosu na sve četiri domene kvalitete života postoji. Jasan je pozitivan odnos između duljine boravka u programu i razine stresa. Test razlika u varijablama stres, anksioznost depresija i u domenama kvalitete života, s obzirom jesu li roditelji u programu kraće (do 9 mj) ili duže (10 +), kao i kod korelacije, jedina statistički značajna razlika je u razini depresije, koja je veća kod roditelja čija su djeca u programu duže. Podaci ovog istraživanja ukazuju da svakako treba veću pozornost usmjeriti ranim interventnim programima i stručnoj podršci roditeljima u cilju smanjenja razine stresa i bolje kvalitete života obitelji.