Lokalni kortikosteroidi imaju važnu ulogu u dermatologiji. Djeluju antiinflamatorno, antiproliferativno, imunosupersijski i vazokonstrikcijski. Prema jačini djelovanja podijeljeni su u 7 skupina po američkoj podjeli, a po europskoj u 4 skupine. Nalazimo ih u različitim oblicima: masti, kreme, losioni, gelovi i pjene. Nosač ili podloga u kojoj se nalazi aktivna komponenta u velikoj mjeri može promijeniti kliničku učinkovitost i potentnost ljekovite tvari. Stupanj apsorpcije lokalnog pripravka je različit ovisno o regiji na kojoj se primjenjuje i to zbog različite debljine kože, različite prokrvljenosti te prisutnosti dlaka. Izbor koji će se kortikosteroid koristiti ovisi o dobi bolesnika, tipu i opsežnosti te lokalizaciji kožne promjene. Niskopotentni kortikosteroidi bi se trebali upotrebljavati za lice, ingvinalne i aksilarne regije, te u liječenju djece i starijih osoba. Za ostale regije se upotrebljavaju pripravci srednje jakosti, dok se jaki kortikosteroidi rabe za debele kronične promjene. Kod prolongirane i neracionalne uporabe kortikosteroida mogu se pojaviti neželjene nuspojave na mjestu aplikacije, ali i sistemske nuspojave. Da bi se to spriječilo potrebno je pridržavati se preporuka za uporabu. U ovom radu analizirana je prisutnost odnosno odsutnost kortikosteroida u kremama. Budući da kreme u svom sastavu ne smiju sadržavati kortikosteroide cilj rada bio je istražiti da li navedena skupina proizvoda sadrži nedozvoljene komponente. U tu svrhu analizirano je 20 uzoraka, a za identifikaciju korištena je tehnika vezanog sustava izravne analize uzorka i spektrometrije masa sa analizatorom koji mjeri vrijeme leta (DSA-TOF/MS). Utvrđeno je da neki od analiziranih uzoraka ipak sadrže kortikosteroide čime je dokazano da se radi o proizvodima koji se ne mogu nalaziti na tržištu.