Smrt je sastavni dio ljudskog života i prestanak svih životnih funkcija. Smrt može nastupiti kao posljedica neke kronične bolesti ili može biti posljedica nesretnog slučaja odnosno ozljede. Bolesnici u terminalnoj fazi bolesti često su u strahu da će posljednje dane života provesti u patnji i boli i često žele znati koliko im je još vremena preostalo. Skrb za umiruće bolesnike zbog težine bolesti vrlo je zahtjevna i zahtijeva posebnu njegu i nadzor. Palijativna skrb se bavi sprečavanjem i ublažavanjem patnje bolesniku kako bi u završnom stadiju života što kvalitetnije živio. Kroz povijest glavnu ulogu njege umirućeg bolesnika je imala obitelj dok se danas zbog ubrzanog načina života najčešće za umiruće brinu zdravstvene i palijativne ustanove, a u manjoj mjeri obitelj. Hospicij je ustanova u kojoj se provodi palijativna skrb. Najčešći problemi s kojima se susreće medicinska sestra u radu s umirućim bolesnikom su: bol, mučnina i povraćanje, smanjena mogućnost brige o sebi, strah, umor, žalovanje, smanjeni unos hrane i tekućine, visok rizik za oštećenje kože i visok rizik za pad. Medicinska sestra procjenjuje bolesnikovo stanje, stupanj njegove samostalnosti u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba i njegove reakcije na vlastito stanje, bolest i hospitalizaciju. Procjena bolesnikova stanja je iznimno važna kako bi se mogla pravilno planirati i provoditi zdravstvena njega.