Kada govorimo o prehrani, jelu i namirnicama, govorimo o zadovoljavanju potreba svakog živog bića, uz napomenu da imamo dovoljno hrane jer je hrana prema Codex Alimentaris svaka tvar, prerađena, neprerađena ili sirova, namjenjena prehrani ljudi, uključujući piće i vodu (2). No ipak ne postoji niti jedno drugo razdoblje u našem životu u kojem je prehrana toliko značajna kao što je u djetinjstvu. Od začeća, a prema najnovijim spoznajama čak i prije same koncepcije, vrsta i količina hranjivih tvari koje unosi buduća majka i njezino dijete nakon rođenja, omogućuje ostvarenje nasljeđem zadanih potencijala za rast i razvoj i štoviše, epigenetičkim utjecajima na aktivnost gena modificiraju nas i prilagođavaju zadanom okolišu (1). Majčino mlijeko je jedina hrana koja optimalno zadovoljava sve prehrambene i metaboličke potrebe mladog novorođenčeta. Jedinstvenog je sastava i nije ga moguće reproducirati. Dojenje nije samo hranjenje, to je način života majke i djeteta koja pridonosi normalnom rastu i razvoju i ne postoji tako jake emocionalne veze kao što je veza majke i njezinog djeteta. Unatoč tim činjenicama, incidencija dojenja je nezadovoljavajuća i u najrazvijenijm zemljama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) savjetuje isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (engl.World Health Organization – SZO), u dobi od 6 mjeseci samo je 25% djece na prsima (1). Zato je vrlo važno promovirati dojenje, poticati nastavak dojenja i nakon što se počne s dohranom, uvođenjem ostalih oblika nutrijenata, odnosno namirnica sukladno smjernicama struke, ali i kasnije u drugoj godini. Kao član zdravstvenog tima, osim pedijatara, medicinska sestra ima važnu ulogu u promicanju dojenja, edukaciji dojilja o uspješnom dojenju kao i edukaciji roditelja za pravilno uvođenje dohrane. Ukoliko novorođenče ne može biti dojeno ili majke donesu odluku o nedojenju, jedina preporučena zamjena su dojenačke mliječne formule. Hrana za dojenčad mora zadovoljiti sve nutritivne potrebe djeteta te dobi. Mliječni pripravci obogaćeni su vitaminima, mineralima i elementima u tragovima, a temelji se na proteinima kravljeg mlijeka, a modificirana je da se svojim sastavom što više približi majčinom mlijeku. Nakon navršenih šest mjeseci samo majčino mlijeko ne zadovoljava sve prehrambene potrebe dojenčeta i malog djeteta. Dohrana mora biti uravnotežena, zadovoljavati energetske, proteinske i mikronutritivne potrebe te je prilagođena sposobnostima hranjenja dojenčeta u rastu i razvoju (10). Majčino mlijeko ipak treba ostati osnovni izvor hrane za prvu godinu života.