Abstract | Loša prehrana je vodeći uzrok slabog zdravlja. Ona je jedan od važnijih rizičnih čimbenika gotovo u svake bolesti. Znanost o prehrani brzo se razvija i pruža mogućnosti za smanjenje ekonomskih tereta uzrokovanih bolešću povezanih upravo s prehranom. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, a najčešće započinju upravo aterosklerozom. Ateroskleroza je najčešće oštećenje arterija obilježeno lokalnim zadebljanjem intime, koje se sastoji od umnoženih i izmijenjenih glatkih mišićnih stanica, lipida iz serumskih lipoproteina nakupljenih u stanicama i izvan nje, umnoženog veziva i makrofaga. Kako bi se smanjio enormno visoki trošak zdravstva, naglasak se stavlja na prevenciju bolesti povezanih s lošom prehranom. Edukacija populacije prva je stepenica u prevenciji ateroskleroze. Glavni cilj je usmjeriti se na hranu i cjelokupne obrasce prehrane, radije nego na jednu izoliranu hranjivu tvar. Takav pristup olakšava javne smjernice i smanjuje mogućnost industrijske manipulacije. Poželjni obrasci prehrane temelje se na DASH i Mediteranskoj dijeti koje imaju blagotvoran učinak na kardiovaskularno zdravlje. Usmjerenost treba biti prema metaboličkom i kardiovaskularnom zdravlju, a ne samo na tjelesnoj masi i pretilosti. Prehrambeni prioriteti bazirani na dokazima podrazumijevaju povećan unos voća, povrća bez škroba, orašastih plodova, leguminoza, ribe, biljnih ulja, jogurta i minimalno prerađenih cjelovitih žitarica. Trebalo bi izbjegavati ili smanjiti unos crvenog mesa, prerađenog mesa i suhomesnatih proizvoda, hrane bogate rafiniranim žitaricama, hrane bogate škrobom, dodani šećer, sol i trans masti. Da bi se dale relevantne preporuke vezane za kardiometabolički učinak fenola, mliječnih masti, probiotika, kave, čaja, jaja, specifičnih biljnih i tropskih ulja, vitamina D, specifičnih masnih kiselina potrebna su daljnja istraživanja. |