Abstract | U Hrvatskoj je rak važan zdravstveni problem i nalazi se na drugom mjestu ljestvice uzroka smrti, odmah nakon bolesti kardiovaskularnog sustava. Svaka peta osoba u Hrvatskoj je umrla zbog obolijevanja od maligne bolesti. Način proživljavanja bolesti raka razlikuje se kod svakog bolesnika, a ovisi o težini kliničke slike i tijeku bolesti, o životnom iskustvu te o potpori bližnjih te onih koji mu pomažu. Sam način liječenja ovisi o sijelu i stadiju tumora, ali se zbog nedostatka i ograničenja korištenja samo jednog terapijskog protokola kombinira primjena više vrsta liječenja, takozvani multimodalni terapijski pristup. Pored nasljedne sklonosti, godina i spola, nastanku zloćudnih bolesti pogoduju brojni rizični čimbenici koji se mogu promijeniti. Iako se modernim metodama liječenja povećala izlječivost oboljelih, veliki problem predstavljaju popratne nuspojave koje smanjuju kvalitetu života samog bolesnika i tada važnu ulogu ima medicinska sestra. Zdravstveni status važan je element kvalitete života. Jedan od pokazatelja zdravstvenog statusa jest samoprocjena zdravlja (1). Osim prekomjernog fizičkog stresa uzrokovanog bolesti i njegovim liječenjem, mnogi pacijenti iskuse psihološki stres i brigu o dijagnozi i prognozi, tretmanima, odlukama o liječenju i prekidu uobičajenih životnih funkcija i uloga.
Kvaliteta života iznimno je složen koncept kojim se bave različite znanstvene discipline. Točnu definiciju kvalitete života je gotovo nemoguće jednoznačno označiti, a razlikuju se zbog različitih načina procjenjivanja. Tako, na primjer, medicinski pristup će naglašavati utjecaj bolesti i teškoća na kvalitetu života, dok će se pristup usmjeren na zdravlje fokusirati na zdravlje i sposobnosti koje su nužne u svakodnevnom životu (2). Pojam kvalitete života kod svakog pojedinca odnosi se na doživljaj zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom i uvjetima, perspektivom, mogućnostima i ograničenjima (3). Jedan od glavnih ciljeva medicine je produljenje života, a kako medicina u tome smjeru sve više napreduje javlja se veći problem, a to je kvaliteta života. Odnosno, medicina mora tim dodatnim godinama osigurati kvalitetu življenja koja će biti dostojna čovjeka. Sama kvaliteta života označava stanje „zadovoljstva i harmonije u vlastitom duševnom i društvenom svijetu“ (4).
Čimbenici koji utječu na kvalitetu života su: zdravstveno stanje (objektivan i subjektivan doživljaj), stanje životnog zadovoljstva prije bolesti i uspješnost u svladavanju poteškoća tijekom liječenja raka. Kod oboljelih od maligne bolesti javlja se veliki broj sestrinskih dijagnoza, a prisutnost dijagnoze ovisi o postupcima i dužini liječenja maligne bolesti. Najčešće dijagnoze koje se javljaju kod bolesnika su: smanjena mogućnost brige o sebi, smanjeno podnošenje napora, visok rizik za nastanak oštećenja sluznice usne šupljine, bol, manjkav unos hrane, visok rizik za oštećenje kože, visok rizik za nastanak infekcije, promjene tjelesnog izgleda - alopecija, kolostoma, ileostoma, nefrostoma, visok rizik za nastanak krvarenja, mučnina, povraćanje, žalovanje u svezi sa skorim gubitkom obitelji, anksioznost (5). |