Pedijatrijska kirurgija provodi operativne zahvate u dječjoj dobi koji se razlikuju prema stupnjevima hitnosti. U pripremi djeteta za operativni zahvat je neophodna psihološka priprema da bi se reducirala pojava anksioznosti koja je u kirurgiji vrlo učestala. Razvojna psihologija pomaže istražiti način dječjeg razmišljanja putem razvojnih faza (senzomotoričko razdoblje, predoperacijsko razdoblje, razdoblje konkretnih operacija te formalno razdoblje). Pokušava se shvatiti djetetovo razumijevanje bolesti koje je različito u svakoj dobnoj skupini. Hospitalizacija ponekad loše utječe na djecu i dovodi do hospitalizma zbog odvajanja od roditelja, udaljenosti od doma i straha od liječenja. Zdravstveni radnici moraju provoditi intervencije kojima će se prevenirati hospitalizam što se može postići edukacijom djece i shvaćanjem njihovog emocionalnog stanja. Sva djeca drugačije doživljavaju bol a to ovisi o dobi. Bol je jedan od uzročnika anksioznosti. Anksioznost je vrlo česta pojava kod hospitalizirane djece pogotovo kad se pripremaju za operativni zahvat. Javljaju se razni psihološki simptomi koji otežavaju perioperativni period. Operativni zahvat je veliki izvor stresa što dijete može nadvladati strategijama suočavanja. S obzirom da su kirurški pacijenti izloženi većoj anksioznosti od pacijenata koji se liječe na drugim odjelima, potrebno je provesti psihološku pripremu. Psihološkom pripremom se moraju pružiti informacije o zahvatu (djetetu i roditeljima), reducirati anksioznost i strah, te postići odgovarajući odnos između djeteta i zdravstvenih radnika. Provodi se terapija igrom, modeliranje, učenjem strategija suočavanja, i pruža se emocionalna podrška. Ona se razlikuje prema djetetovom razvojnom stadiju. Izrazito bitna je komunikacija s djetetom o čemu ovisi uspjeh psihološke pripreme. Također su bitne intervencije roditelja jer su oni najbliži djetetu i pružaju mu osjećaj sigurnosti u nepovoljnim situacijama i uvjetima. Nikako se ne smije izostaviti menadžment boli koji uključuje farmakološke i nefarmakološke metode koje su izuzetno bitne, kako u preoperativnom tako i u postoperativnom tijeku liječenja. U psihološkoj pripremi djeteta za operativni zahvat je bitna uloga medicinske sestre koja uz dijete boravi 24 sata. Ona pruža podršku djetetu ali i njegovim roditeljima i ima ključnu ulogu u edukaciji.