Ovim preglednim radom istražene su najnovije spoznaje o vitaminu D koji predstavlja sve veće područje interesa u svijetu nutricionizma. Premala svijest o nedostatku tog vitamina postaje sve veći pandemijski problem te se javljaju potrebe za riješavanjem ovoga javnozdravstvenog problema. Sve je više medicinskih istraživanja o vitaminu D jer on predstavlja hormon koji utječe na mnoge procese u našem organizmu. Najvažniji put unosa vitamina D je endogenim putem, apsorpcijom sunčevih zraka. Ostali dio unosimo egzogeno putem hrane. Vitamin D apsorbiran putem sunca ili hrane prolazi proces hidroksilacije u jetri i bubrezima, gdje iz neaktivnog oblika vitamina D- kalcidiola nastaje aktivni oblik kalcitriol koji regulira specifične ekspresije gena koje se prenose na interakcije s intracelularnim receptorima u stanicama. Ljudi vode neprirodan način života, tj. sve više borave u zatvorenim prostorijama, unose hranu koja je siromašna vitaminom D te se dovode u direktan odnos sa pomanjkanjem vitamina D. Osim premaloj izloženosti suncu i premalim unosom vitamina D putem hrane, znanstvenici navode i ostale uzroke deficita vitamina D, od kojih su najčešći: starenje, pretilost, pigmentacija kože, odjeća, zagađenost zraka, neke komponente atmosfere, korištenje zaštitnih krema, dob, spol te urbanizacija. Mnogi znanstvenici navode različite optimalne doze vitamina D za opću populaciju, uključujući i rizične skupine kao što su trudnice, djeca i novorođenčad. Također, nema jedinstvenog stava kolika bi optimalna doza trebala biti te koliki su poreporučeni dnevni unosi. Brojna istraživanja pokazuju da preporučena optimalna doza vitamina D nije dovoljna za normalno funkcioniranje organizma te da zbog toga nastaju brojne bolesti organizma koje imaju tendenciju stalnog porasta. Brojne epidemiološke studije pokazuju da vitamin D ima veliki utjecaj u spriječavanju nezaraznih kroničnih bolesti koštanog, krvožilnog, živčanog sustava, te da se njegovim povećanim unosom može poboljšati stanje organizma. Sve veću pozornost znanstvenici stavljaju na autoimune bolesti te ulogu vitamina D u poboljšanju imunološkog sustava. Uloga vitamina D u nastanku malignih bolesti koje uz bolesti srca i krvnih žila predstavljaju najčešći mortalitet, poprima sve veći interes epidemioloških istraživanja u kojima se konstatira utjecaj vitamina D na smanjenu učestalost različitih vrsta karcinoma.