Abstract | U današnjem modernom svijetu, pušenje duhana je masovna pojava bolesti ovisnosti te najraširenija socijalna bolest i prioritetan javnozdravstveni problem u svijetu i u našoj sredini. Pušenje cigareta smatra se najvećim čimbenikom rizika za globalno opterećenje bolestima razvijenih zemalja. Pušenje utječe na pojavnost bolesti, na njen ishod, te na uspjeh liječenja. Ne postoje cigarete s niskom količinom katrana (“light”), koje su manje štetne, niti ne postoji sigurna razina pušenja. Pasivno pušenje je nevoljno inhaliranje duhanskog dima. Duhanski dim iz okoliša smatra se drugim najčešćim uzrokom izloženosti kancerogenima. Pušenje je pandemijski prošireno među svim slojevima pučanstva. Nikotin, što ga sadržava duhanski dim, izrazito je adiktivan. Većina pučanstva puši da zadovolji svoju ovisničku potrebu za nikotinom. Uz stvaranje ovisnosti nikotin je odgovoran i za niz hemodinamskih promjena koje ugrožavaju funkcioniranje tjelesne cirkulacije. Svi organski sustavi pogođeni su štetnim djelovanjem više od četiri tisuće kemijskih spojeva koje pušač unosi inhalacijom duhanskog dima (1). U najvećoj mjeri zbog pušenja strada respiracijski i cirkulacijski sustav, utječe na trudnoću i plod te kasniji razvoj djeteta. Uz mehanizme djelovanja pušenja na pojedine sustave, u radu su istaknuti i drugi aspekti kao što su značajke ovisnosti, razlozi za pušenje, opasnosti pasivnog pušenja, principi suzbijanja pušenja, programi odvikavanja od pušenja i obveze liječnika i medicinskih sestara glede pušenja. Najvažnija je prevencija i edukacija već od rane dobi, kako o ostalim ovisnostima tako i o pušenju, koje se još uvijek olako shvaća. U radu su nabrojani mnogi kobni učinci duhana, stoga je za medicinsku sestru bitno da prenese znanja o štetnosti pušenja duhanskih proizvoda pacijentima, odraslima i mladima, kako bi se u potpunosti povećala kvaliteta života. |