Pojam ‘svjetlosno onečišćenje’ (engl. light pollution, photopollution) mnogima je relativno nepoznat. Tek unazad nekoliko godina o toj vrsti onečišćenja počelo se češće javno govoriti. Oni koji su vjerojatno prvi zamijetili loše posljedice pretjerane uporabe umjetnog svjetla bili su astronomi, kojima svjetlosno onečišćenje remeti promatranja nebeskih tijela i mjerenja. Ali posljedice zagađenja svjetlom sežu daleko dublje. Osim prethodno navedenog, nepotrebna noćna rasvjeta izuzetno štetno djeluje i čovjeka i na okoliš, ometajući rast biljaka, život životinja ali i ugrožavajući prirodnu ravnotežu. Uz to, bespotrebno se troši električna energiju koja se nepovoljno odražava i na ljudsko zdravlje. Svjetlosno onečišćenje je svakako globalni problem kojem se sve više pripisuju neželjeni zdravstveni učinci na ljudsko zdravlje. Svjetlosno onečišćenje raste brži od globalnog rasta stanovništva i gospodarskog razvoja. Izvori svjetlosnog onečišćenja su nezasjenjene svjetiljke, nepropisno ugrađene svjetiljke, osvjetljeni reklamni panoi, itd., a posebno je štetna uporaba jednosmjerne rasvjete, poput svjetiljki i reflektora koji svijetle u nebo. Pregledom dostupne literature prikazan je utjecaj svjetlosnog onečiščenja na ljudsko zdravlje, floru i faunu. Naglasak je stavljen na opis cirkadijalnog ritma te utjecaj umjetnog svjetla na proizvodnju melatonina. Također, u radu su opisane posljedice svjetlosnog onečišćenja na floru i faunu, odnosno, na kukce, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Terenski dio rada prikazuje fotodokumentirane primjere svjetlosnog onečišćenja i/ili loše postavljene rasvjete na šesnaest primjera, a koji su uslikani na užem i širem području Grada Zagreba.