Živčani sustav prima i prenosi obavijesti iz okoline i iz unutrašnjosti tijela, obrađuje ih i priprema odgovarajuće odgovore; tako osigurava optimalnu reakciju organizma, kojoj je cilj zaštita i održanje jedinke, te uvjetuje cjelokupno ponašanje jedinke.Grana medicine koja se bavi proučavanje živčanog sustava, odnosno njegove građe, funkcije i bolesti naziva se neurologija. Jedna od bolesti preifernog živčanog sustava je Guillain-Barre sindrom. GBS je akutna upalna demijelinizirajuća polineuropatija, autoimuna bolest koja zahvaća periferni živčani sustav obično nakon akutne infekcije. Postoji varijante vrsta Guillain-Barré sindroma , klasificiranih prema dijelu perifernog živca uključenog u stanje. Najčešći tip Guillain-Barré sindroma je akutna upalna demijelinizirajuća polradikuloneuropatija (AIDP). U dvije druge varijante Guillain-Barré sindroma spadaju akutna motorička aksonalna neuropatija (AMAN) i akutna motoričko-senzorna aksonalna neuropatija (AMSAN). Za stvaranje kliničke slike potrebno je uzeti anamnezu te učiniti neurološki pregled bolesnika. Najčešći simptomi i znakovi GBS su gubitak osjeta, slabost gornjih i donjih ekstremiteta, bol, opuštenost facijalnih mišića, diplopije, dizartrija, disfagija, ptoza i oftalmoplegija. Manje su česti gubitak sluha, papilema bolest i paraliza glasnica. Može se javiti u bilo koje doba, mada incidenca raste sa godinama (najčešće se javlja u dobi između 50-74 godine). GBS se smatra postinfektivnom. Najčešći uzročnici su Campylobaster jejunum, Mycoplasma pneumoniae, Epstein-Brrov virus i citomegalovirus. Dijagnoza se postavlja analizom cerebrospinalnog likvora te elektromioneurografija. Često se provodi i test za antigangliozidna protutijela. Nakon postavljene dijagnoze liječiti se može kortikosteroidima, intravenskim imunoglobulinima te plazmaferezom. Medicinska sestra ima važnu ulogu u zbrinjavanju pacijenta. Nakon prikupljnih podataka ona slaže plan zdravstvene njege, na temelju čega definira ciljeve, provodi intervencije kako bi zadovoljila cilj te na kraju evaluira jeli cilj postignut. Najčšće sestrinske dijagnoze kod osoba oboljelih od GBS-ma su smanjena mogućnost brige o sebi- osobna higijena, hranjenje, oblačenje te elimnicaija, bol, neupućenost, anksioznost, visok rizik za dekubitus, visok rizik za opstipaciju te visok rizik za infekciju.