Dojenje je najbolji izbor za prehranu djeteta. Po preporukama SZO za prehranu djeteta, dijete bi trebalo biti isključivo dojeno do 6. mjeseca života. Dojka (lat. mamma) je parni žljezdani organ smješten na ventralnoj strani prsnog koša. Sastoji se od tri osnovna dijela; kože i potkožnog masnog tkiva, vezivne masne osnovice i žljezdanog tkiva. U pobuđivanju laktacije bitnu ulogu imaju hormoni. Na početku podoja mlijeko je vodenasto, kako bi dijete moglo utažiti žeđ. Prema kraju dojenja, mlijeko mijenja svoj sastav te postaje gušće i masnije kako bi dijete dulje ostalo sito. Najčešće teškoće pri dojenju su prejaki refleks otpuštanja mlijeka, ragade i blisteri, Raynaudov fenomen, zastojna dojka, mastitis, apsces i soor. Teškoće pri dojenju se moraju pokušati spriječiti ili ako do njih dođe, liječiti na odgovarajući način. Kako bi dojenje bilo uspješno, važno je provoditi edukaciju o dobrobiti dojenja na svim razinama; edukaciju same majke, edukaciju partnera, šire okoline i sveukupne javnosti. Pri dojenju, važno je da dijete bude ispravno položeno na dojku. Dojiti dijete se može u različitim položajima te ih je potrebno mijenjati kako bi se promijenilo mjesto pritiska na bradavicu i izbjegle teškoće pri dojenju. U situacijama kada majka trenutno ili dugotrajno nije u mogućnosti dojiti dijete može izdojiti mlijeko te izdojenim mlijekom hraniti dijete. U Hrvatskoj se provodi niz programa za promociju i zaštitu dojenja, od grupa za potporu dojenju do udruga koje sudjeluju u promociji dojenja. Republika Hrvatska je na vrijeme odgovorila na potrebu očuvanja dojenja putem brojnih inicijativa i projekata te se stopa isključivo dojene djece povećava.