Probavni sustav sastoji se od jednjaka, želuca, jetre, žučnog mjehura i vodova gušterače, tankog i debelog crijeva te analnog otvora. Maligne bolesti su značajan problem u zdravstvu. Drugi su po uzročnosti smrtnosti iza srčano-žilnih bolesti. Tumori probavnoga sustava čine 25% svih zloćudnih bolesti, pa su zbog toga operativni zahvati sve češći. Postoperativna zdravstvena njega pacijenta u jedinici intenzivnoga liječenja usmjerena je na: prepoznavanje i otklanjanje postoperativnih poteškoća (mučnina, povraćanje, bol...), te sprječavanje i prepoznavanje komplikacija (šok, krvarenje, infekcija....). Pri prijemu pacijenta u jedinicu intenzivnoga liječenja potrebno je učiniti procjenu njegovog stanja: razina budnosti, pokretljivosti ekstremiteta, odrediti vrijednosti tlaka, pulsa, disanje, plinove u arterijskoj krvi, boju i temperaturu kože, diurezu, unos i iznos tekućine. Pacijent se monitorira: invazivnim (EKG, puls, tlak...) i neinvazinim metodama (CVT, PiCCO...). Mjeri se satna diureza zbog mogućnosti retencije mokraće i bilježi količina i izgled mokraće i drenova. Ovisno o stanju pacijenta, nakon operativnoga zahvata vrši se procjena potrebe za nadoknadom tekućine te količinom i procjenom koju infuziju dati. U post-operativnom razdoblju bitna je evidencija i otklanjane boli. Pacijent koji ne trpi bol može slobodnije promijeniti položaj u krevetu, udahnuti i iskašljati se. Medicinska sestra je bitan čimbenik u cjelokupnom procesu postoperativne zdravstvene njege u jedinici intenzivnoga liječenja. Svojim znanjem i trudom prepoznaje i djeluje kako bi pacijentu olakšala oporavak.